Pandora
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Pandora (grčki: Πανδώρα, trans. Pandốra) mitološka je žena, koju je Zeus za kaznu Prometeju koji je ukrao vatru, dao ljudima zajedno sa kutijom svih zala. Pandora je iz radoznalosti otvorila kutiju i time oslobodila svo zlo. Pandora je ujedno i Epimetejeva žena, a zajedno su imali kćerku Piru.
Etimologija
[uredi | uredi izvor]Pandorino grčko ime znači "svime obdarena", a složenica je dviju riječi - pan = sve i doron = dar.
Sama sintagma i metafora Pandorina kutija možda je krivo prevedena. Naime, grčka riječ πίθος, pithos znači posudu, ćup, a vjerovatno je Erazmo Roterdamski u svom prijevodu Hezioda zamijenio s riječju pyxis koja je značila kutiju.
Mitologija
[uredi | uredi izvor]Stvaranje Pandore
[uredi | uredi izvor]
Titan Epimetej dao je svim životinjama dobre osobine. Ali kad je na red došao čovjek, više nije bilo nijedne osobine. Prometej je osjećao da je čovjek superiorniji nad životinjama i da treba imati neki dar koji nije imala nijedna životinja. Tako je od Zeusa ukrao vatru i dao je ljudima.
Zeus je bio bijesan i odlučio je kazniti i Prometeja i njegovu kreaciju, čovječanstvo. Zeus ga je okovao u neprobojne okove i poslao orla na njega da mu svaki dan kljuca jetru (orao je bio Zeusova sveta životinja). Prometej je bio besmrtan te je jetra svakog dana iznova bila obnovljena, ali je i dalje patio, sve dok ga nije oslobodio Heraklo dok je izvršavao svoje zadatke. Također je znao koja će Zeusova žena nositi dijete koje će ga svrgnuti, kao što je i on svrgnuo svog oca Krona. Moguće je da ga je Zeus htio natjerati da kaže, a Prometej je odbio, stoga ga je Zeus okovao.
Da bi kaznio ljude, Zeus je naredio ostalim bogovima da načine ženu kao dar ljudima. Hefest je načinio od gline i dao joj oblik. Atena je odjenula, a Harite su je okitile ogrlicama koje je načinio Hefest. Afrodita joj je podala ljepotu, a Apolon talent za muziku i dar iscjeljivanja. Demetra je naučila obrađivati vrt, Posejdon joj je dao bisernu ogrlicu i mogućnost da se nikad ne utopi, a Hermes joj je podao lukavost, hrabrost i šarm. I na kraju, Zeus je učinio lijenom, nemirnom i budalastom, a Hera je učinila znatiželjnom. Najvažniji od svih darova bila je posuda, ćup grč. pithos koju joj je podao ili Hermes ili Zeus. Otud i etimologija njenog imena, zbog svih primljenih darova.
Pandorina kutija
[uredi | uredi izvor]Prometej je svom bratu Epimeteju rekao da ne prima nikakve darove od bogova. Epimetej ga nije poslušao te, kad su bogovi poslali Pandoru na zemlju, zaljubio se u nju. Hermes mu je rekao da je ona Zeusov dar i upozorio ga je da ne dira Pandorinu posudu koja je bila njen miraz. Epimetej je rekao Pandori da ne otvara tu posudu.
Ali Pandorina znatiželja je prevladala te je otvorila kutiju. Sva zla su izašla na dotada bezbrižno čovječanstvo koje je živjelo u blagostanju: kuga, tuga, siromaštvo, zločin, očaj, pohlepa, starost, bolest, ludost, prkos, glad, prijevara... Odmah je brzo zatvorila, a unutra je ostala samo nada. Svijet je bio vrlo hladan i turoban, a onda je Pandora opet otvorila kutiju te je nada izletjela van. Tako je čovječanstvo i u zlim vremenima dobilo i malo nade.
Druga verzija mita govori da je nada bila zapravo najgore od svih zala jer je bila jednaka strašnom predznanju. Pandora je tako, zatvorivši kutiju prije nego što je nada izašla van, spasila svijet od najgore štete. Naime, sama bi se riječ "nada" (grč. Ελπις) bolje mogla prevesti kao "predviđanje nesreće".
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]