Pedro Vélez

Pedro Vélez
Litografski portret Véleza (autor: Agustín Casasola)
Predsjednik Meksika
Vrijeme na dužnosti
23–31. decembar 1829.
(zajedno s Lucasom Alamánom i Luisom Quintanarom)
PrethodnikJosé María Bocanegra
NasljednikAnastasio Bustamante
Predsjednik Vrhovnog suda Meksika
Vrijeme na dužnosti
1828–1830.
PrethodnikMiguel Domínguez
NasljednikAndrés Quintana Roo
Lični podaci
Rođenje
José Pedro Antonio Vélez de Zúñiga

(1787-07-28) 28. juli 1787.
Zacatecas, Nova Španija
Smrt5. august 1848(1848-08-05) (61 godina)
Ciudad de México, Meksiko
NacionalnostŠpanac (do 1821)
Meksikanac (od 1821)
Politička strankaLiberal
SupružnikJosefa Torres
ObrazovanjeUniverzitet u Guadalajari
VjeraRimokatoličanstvo

José Pedro Antonio Vélez de Zúñiga bio je meksički političar i pravnik. Nakon uspješnog puča protiv predsjednika Vicentea Guerrera postavljen je na čelo trijumvirata koji je nakratko vodio Meksiko u posljednjim danima 1829.

Rane godine

[uredi | uredi izvor]

Rođen je u Zacatecasu 1787. i, nakon što je tamo završio školu, preselio se u Guadalajaru da studira pravo. Bio je pravni savjetnik generala Cruza, pokrajinskog kapetan-generala. Ubrzo nakon stjecanja nezavisnosti Meksika preselio se u Ciudad de México i postao predsjednik Vrhovnog suda po njegovom osnivanju u januaru 1825, smatrajući se poštenim čovjekom i sposobnim pravnikom, a također je već bio član provincijska deputacija u Guadalajari.[1]

Izvršni trijumvirat

[uredi | uredi izvor]

Godine 1829. izbila je pobuna protiv predsjednika Vicentea Guerrera poznata kao Halapski plan, a koju je, ironično, vodio njegov potpredsjednik Anastasio Bustamante. Guerrero je odstupio s predsjedničke dužnosti i predao je Joséu Maríji Bocanegri kako bi lično predvodio svoje trupe protiv pobunjenika. U decembru iste godine Quintanarov plan, proglas u korist pobunjenika, objavljen je u glavnom gradu uz pomoć Joséa Ignacija Esteve, guvernera federalnog okruga. Privremeni predsjednik Bocanegra i zapovjednik, general Anaya, nisu preduzeli nikakve korake da suzbiju ustanak, pa su pobunjenici u noći 22. decembra upali u Nacionalnu palaču i zauzeli je bez otpora.[2]

Pobunjenici su potom uspostavili privremeni izvršni trijumvirat s Pedrom Vélezom kao predsjednikom. Druga dva člana bili su Lucas Alamán i Luis Quintanar. Izvršna vlast trajala je samo dvije sedmice i usredotočila se na konsolidaciju revolucije. Guerrerovi partizani Lorenzo de Zavala, Manuel Rejón i Fernando del Valle uhapšeni su, ali su pušteni nekoliko dana kasnije nakon što su obećali da će priznati novu vladu. Dana 1. januara 1833. vlast je prešla na Bustamantea.[2]

Kasne godine

[uredi | uredi izvor]

Godine 1843. imenovan je ministrom pravde. Umro je 1848.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Rivera Cambas, Manuel (1873). Los Gobernantes de Mexico: Tomo II (jezik: španski). J. M. Aguilar Cruz. str. 144.
  2. ^ a b Bancroft, Hubert Howe (1879). History of Mexico. V: 1824–1861. str. 91.

Dodatni izvori

[uredi | uredi izvor]
  • "Vélez, Pedro", Enciclopedia de México, sv. 14, Ciudad de México, 1996; ISBN 1-56409-016-7 (es)
  • Daniel Cosío Villegas, Historia General de México, El Colegio de México, Ciudad de México, 1976; ISBN 968-12-0969-9 [1] (es)
  • Manuel García Puron, México y sus gobernantes, sv. 2, "Joaquín Porrúa", Ciudad de México, 1984. (es)
  • Fernando Orozco Linares, Gobernantes de México, "Panorama Editorial", Ciudad de México, 1985; ISBN 968-38-0260-5 (es)

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]