Poprad
Poprad | |
|---|---|
 | |
 Grb | |
 | |
| Država |  Slovačka |
| Površina | |
| • Ukupno | 63,11 km2 |
| Nadmorska visina | 672 m |
| Stanovništvo (31.12.2020.[1]) | |
| • Ukupno | 50,998 |
| Poštanski broj | 058 01 |
| Pozivni broj | 421-52 |
Poprad je grad na sjeveru Slovačke u podnožju Visokih Tatra i deseti je najmnogoljudniji grad u Slovačkoj s približno 51.000 stanovnika.
Aerodrom Poprad-Tatry je međunarodni aerodrom i nalazi se izvan grada. Poprad je polazište za Tatra željeznice (poznate na slovačkom kao Tatranská električna železnica), koje sačinjavaju posebni uskotračni vozovi (tramvaji) koji međusobno povezuju naselja u Visokim Tatrama s Popradom. Glavne željezničke linije povezuju Poprad s drugim odredištima u Slovačkoj i šire, i posebno, postoje direktne veze od Poprada do Praga.
Poprad, kao grad u blizini najpoznatijih zimskih turističkih odredišta na Tatrama, već se dvaput bezuspješno kandidirao za organizaciju Zimskih olimpijskih igara (2002. i 2006). Poljska i Slovačka predale su zajedničku kandidaturu za organiziranje ZOI 2022,[2] ali su je kasnije povukle.
Historija
[uredi | uredi izvor]Područje je pripadalo Kraljevini Mađarskoj od 10. vijeka, a vjerovatno je isprva bilo naseljeno slavenskim doseljenicima. U 13. vijeku doseljavaju se Karpatski Nijemci i postaje uglavnom njemački grad pod nazivom Deuthchendorf ("njemačko selo"). Od 1412. do 1770., kao jedan od gradova okruga Szepes, Poprad je prodan od Kraljevine Mađarske Kraljevini Poljskoj, što je rezultiralo jakim poljskim utjecajem na daljnji razvoj grada.
Poprad se prvi put spominje u dokumentima koji datiraju iz 1256. i bio je tokom 690 godina (do 1946.) samo jedno od nekoliko susjednih naselja koja trenutno čine moderni grad. Ostali dijelovi općine su Matejovce (prvi put se spominje 1251.), Spišská Sobota (1256), Veľká (1268.) i Stráže pod Tatrami (1276.). Najznačajniji od ovih originalnih gradova bio je Georgenberg (ili Szepesszombat, sada: Spišská Sobota), koji je očuvao svoju dominantnu poziciju u području sve do kraja 19. vijeka.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]| Godina | 1.1.1993.[1] | 1999. | 2006. | 2013. | 2019. | 2020. |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Količina | 54.115 | 55.398 | 55.042 | 52.654 | 51.235 | 50.998 |
Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b "Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na konci obdobia (Osoba)"" (jezik: slovački). Štatistický úrad Slovenskej republiky. Pristupljeno 21. 3. 2021.
- ^ Poljska i Slovačka predale zajedničku kandidaturu za ZOI 2022.
- ^ "Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na začiatku obdobia (Osoba)"" (jezik: slovački). Štatistický úrad Slovenskej republiky. Pristupljeno 21. 3. 2021.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
- Zvanični sajt (sk) (en) (de) (pl) (ru)