Posavski kanton

Posavski kanton
Посавски кантон
Županija Posavska[a]
Zastava Posavskog kantona Grb Posavskog kantona
Zastava Grb
Položaj Posavskog kantona na karti
Lokacija Posavskog kantona na karti Bosne i Hercegovine.
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Glavno sjedište Orašje
45°02′12.4″N 18°41′36.6″E / 45.036778°N 18.693500°E / 45.036778; 18.693500
Najveći grad Odžak
Službeni jezik bosanski
srpski
hrvatski[2]
Pismo
[2]
Etničke grupe  77,32% Hrvati
19,00% Bošnjaci
1,91% Srbi
1,77% Ostali[3]
Upravni oblik Parlamentarna federalna jedinica
Đuro Topić (HDZ BiH)
Blaž Župarić (HDZ BiH)
Zakonodavstvo Skupština
Historija
 -  Vance–Owenov plan (ideja o podjeli BiH na pokrajine) januar 1993. 
 -  Vašingtonski sporazum (ideja o podjeli BiH na kantone) 18. mart 1994. 
 -  Dejtonski sporazum (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone) 14. decembar 1995. 
 -  Proglašen Ustav kantona 10. april 1996.[4] 
 -  Uspostavljeni kantoni 12. juni 1996.[5] 
Površina
• Ukupno
 324,6 km2
Stanovništvo
• Ukupno (2013)
 Gubitak43.453[3]
 
133,87/km2 
• Procjena (2022)
 Gubitak40.018[6] 
BDP (nominalni) Procjena 2022
• Ukupno
 Povećanje$188,404 miliona 
Povećanje$6.037 
HDI (2021) Gubitak0.777[7] (visok) 
Valuta Konvertibilna marka (BAM)
Vremenska zona UTC +1 (EET)
• Ljeti (DST)
 UTC +2 (EEST)
Format datuma D. M. GGGG. (NE)
Vozačka strana desna
Pozivni broj +387 31
ISO 3166 kod BA-02 (do 27. novembra 2015)
Internetska domena .ba

Posavski kanton (PK) jedan je od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. Sastoji se od tri općine.

Na zapadu, istoku i sjeveru graniči s Hrvatskom, na jugu sa Republikom Srpskom te na jugoistoku sa Brčko distriktom. Po rezultatima popisa 2013. Posavski kanton je sa 43.453 stanovnika nakon Bosansko-podrinjskog kantona pretposljedni po broju stanovnika i sa 133.87 stanovnika/km2 po gustoći treći među kantonima Federacije Bosne i Hercegovine. S površinom od 324,6 km2 najmanji je kanton Federacije Bosne i Hercegovine, što čini ukupno 1,24% površine Federacije i 0,63% površine Bosne i Hercegovine.[8]

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Kanton je smješten na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, u blizini granice s Hrvatskom i rijeke Save, koja čini prirodnu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Posavski kanton obuhvata samo mali dio Bosanske posavine, koja se prostire sve do Dervente. Posavski kanton se, kao i ostala Posavina, nalazi na široko otvorenoj i lahko prohodnoj peripanonskoj niziji, sa prosječnom nadmorskom visinom od 90 metara.

Posavski kanton predstavlja eksklavu Federacije Bosne i Hercegovine, jer ga Republika Srpska i Brčko distrikt sijeku od ostatka Federacije, ali je i Posavski kanton sam po sebi podijeljen na dva teritorijalno odvojena dijela, pa tako Odžak predstavlja eksklavu Posavskog kantona, jer ga Republika Srpska siječe od Domaljevca i Orašja.

Klima

[uredi | uredi izvor]

Hladne zime s puno snijega i topla ljeta karakteriziraju područje grada i cijele općine.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Prije početka rata u Bosni i Hercegovini današnje općine Donji Žabar i Vukosavlje pripadali su Odžaku i Orašju, dok je današnja općina Domaljevac-Šamac pripadala Bosanskom Šamcu. Historija današnjeg Posavskog kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma. Posavski kanton zvanično je konstituiran 12. juna 1996. kao jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine.

Simboli

[uredi | uredi izvor]

Zastava

[uredi | uredi izvor]

Zastava Posavskog kantona sastoji se od tri crvene, bijele, zelene vodoravne trake omjera 42:42:16. Na sredini zastave postavljen je grb kantona.

Prijašnja zastava

[uredi | uredi izvor]

Posavski kanton je prvo usvojio zastavu Hrvatske Republike Herceg-Bosne.

Grb

[uredi | uredi izvor]

Grb Posavskog kantona sadrži hrvatsku šahovnicu kao znak pretežno hrvatskog naroda. Traka za kosa s dva heraldička ljiljana kao znak bošnjačkog stanovništva i povezanosti kantona sa srednjovjekovnom bosanskom državom. Donji rub grba prikazuje rijeku Savu.

  • Zastava Posavskog kantona
    Zastava Posavskog kantona
  • Bivša zastava (10. april 1996 – 12. april 2000)
    Bivša zastava (10. april 1996 – 12. april 2000)
  • Grb Posavskog kantona
    Grb Posavskog kantona

Politika i administracija

[uredi | uredi izvor]
Lokalne zajednice kantona.

Posavski kanton je prema zakonu jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, koji je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine.

Posavski kanton ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Kao i svaki od kantona u FBiH, Posavski kanton posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, simbole, te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti (policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena politika, kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između federalne i kantonalne vlasti (zdravstvo, socijalna zaštita, promet). Sjedište izvršne vlasti, odnosno glavni grad kantona, je Orašje (Vlada Posavskog kantona), dok je u Domaljevcu sjedište zakonodavne vlasti (Skupština Posavskog kantona) i u Odžaku sjedište sudbene vlasti.

Građani Posavskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 21 zastupnika u Skupštini Posavskog kantona. Na osnovu općih izbora trenutnu vladu PK sačinjava koalicija između Stranke demokratske akcije (SDA), kolacije Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) i Hrvatske stranke prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH).[9][10]

Na lokalnom nivou građani Posavskog kantona svake četiri godine na lokalnim izborima glasaju za lokalnu vlast u jednom gradu i dvije općine.

Općina Broj naselja Broj stanovnika (2013)[11] Gustoća Površina (km2)
Domaljevac-Šamac 6 4.771 107,5 44,4
Odžak 14 18.821 118,8 158,4
Grad Orašje 14 19.861 163,1 121,8
Posavski kanton 34 43.453 133,9 324,6

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]
Etnički sastav Posavskog kantona
  Hrvati
  Bošnjaci
  Srbi
Etničke grupe u PK 2013.
%
Hrvati
  
 77.32
Bošnjaci
  
 18.99
Srbi
  
 1.912
Ostali
  
 1.772

Prema popisu iz 2013. godine ima 43.453 stanovnika, čime je iza Bosansko-podrinjskog kantona drugi najmalobrojniji kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa gustoćom od 133,87 stanovnika/km2 treći u FBiH, čime spada u red gusto naseljenih kantona. 2016. godine učešće osoba starijih od 65 godina iznosi 12,8%, udio radnog kontingenta stanovništva 71,8% i udio osoba između 0-14 godina iznosi 15,4%.[12]

Sastav stanovništva – kanton PK
2013.1991.
Osoba43 453 (100,0%)63 114 (100,0%)
Muškarci21 805 (50,18%)–
Žene21 648 (49,82%)–
Hrvati33 600 (77,32%)42 244 (66,93%)
Bošnjaci8 252 (18,99%)8 120 (12,87%)1
Srbi831 (1,912%)9 928 (15,73%)
Nisu se izjasnili214 (0,492%)–
Bosanci154 (0,354%)–
Nepoznato97 (0,223%)–
Ostali97 (0,223%)1 014 (1,607%)
Albanci76 (0,175%)–
Muslimani65 (0,150%)–
Bosanci i Hercegovci28 (0,064%)–
Romi15 (0,035%)–
Jugoslaveni7 (0,016%)1 808 (2,865%)
Ukrajinci7 (0,016%)–
Crnogorci3 (0,007%)–
Makedonci3 (0,007%)–
Pravoslavci2 (0,005%)–
Slovenci1 (0,002%)–
Turci1 (0,002%)–
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Religija

[uredi | uredi izvor]

Katolička crkva čini najveći postotak stanovništva sa 33.191 stanovnika u Posavskom kantonu (koji predstavljaju više od 77% stanovništva). Manjine su muslimani (8.341 stanovnika) i pravoslavci (841 stanovnika).[13]

Posavski kanton (2013)
Vjerska pripadnost Stanovnika
Rimokatoličanstvo 33.191
Islam 8.341
Pravoslavlje 841
Ostali 770

Prirodno kretanje stanovništva

[uredi | uredi izvor]
Godina Živorođeni Umrli Prirodni

priraštaj

Umrla

dojenčad

Zaključeni

brakovi

Razvedeni

brakovi

2018. 148 493 -345 - 117 38
2019. Gubitak124 Povećanje481 Gubitak-357 - Gubitak112 Gubitak44

Sastav stanovništva PK po općinama i naseljima

[uredi | uredi izvor]
Narodnosni sastav stanovništva PK, po naseljenim mjestima, prema popisu iz 2013.
naseljeno mjesto ukupno Hrvati Bošnjaci Srbi ostali
Ada 186 183 0 1 2
Brusnica Mala 102 2 0 100 0
Donja Dubica 1.472 1.371 6 91 4
Donji Svilaj 1.107 1.082 2 14 9
Gornja Dubica 918 913 1 4 0
Gornji Svilaj 673 642 2 24 5
Novi Grad 362 124 1 225 12
Novo Selo 1.605 1.573 5 5 22
Odžak 8.259 1.682 6.185 818 311
Posavska Mahala 849 835 2 4 8
Potočani 1.332 1.323 3 2 4
Prud 941 912 12 13 4
Vrbovac 1.015 979 1 18 17
Bazik 493 485 4 2 2
Bosanski Šamac 0 0 0 0 0
Brvnik 40 3 1 30 6
Domaljevac 3.295 3.248 16 14 17
Grebnice 903 896 5 0 2
Tišina 40 2 0 37 1
Bok 1.392 1.362 10 12 8
Bukova Greda 134 129 3 0 2
Donja Mahala 3.702 3.669 6 9 18
Jenjić 23 23 0 0 0
Kopanice 768 756 11 0 1
Kostrč 1.379 1.345 20 0 14
Lepnica 38 0 0 38 0
Matići 1.602 1.591 4 1 6
Orašje 3.614 1.350 1.974 42 248
Oštra Luka 1.595 1.571 6 4 14
Tolisa 2.731 2.717 4 1 9
Ugljara 1.205 1.165 12 8 20
Vidovice 1.678 1.667 1 3 7
ukupno 43.453 33.600 8.252 831 770

Privreda i infrastruktura

[uredi | uredi izvor]
Odžak, najveći grad kantona.

Privreda

[uredi | uredi izvor]

Najvažnije grane prvirede Posavskog kantona su poljoprivreda, trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija i građevinarstvo. Najveći aduti privrednog razvoja kantona su njegov geografski položaj (u blizini granice sa Evropskom unijom, riječnih luka u Brčkom i Šamcu i autoputa Zagreb – Beograd, dio evropskog koridora 5C i buduće brze ceste Tuzla – Orašje) i brojni prirodni resursi.[14]

Zbog povoljnih uslova (veoma obradjiva, ravna zemlja u dolini rijeke Save) većina radno-sposobnog stanovništva se tradicionalno bavi poljoprivredom. Najzastupljenije poljoprivredne u Posavskom kantonu su kukuruz i pšenica od žitarica, razno voće i povrće te soja, šećerna repa i duhan od industrijskih biljaka.

U Posavskom kantonu postoje ukupno četiri preduzetničke zone: Preduzetnička zona Dusine u Orašju (uspostavljena 2010), zona Sjever u Odžaku (uspostavljena 2008), te preduzetničke zone Veliko Blato i Malo Blato u Domaljevac-Šamcu.

Od majskih poplava u Bosni i Hercegovini 2014. bile su zahvaćene sve tri općine Posavskog kantona, koje su pričinjele značajnu materijalnu štetu koja se procjenuje na otprilike 189 miliona KM. Međutim, pomoću raznih evropskih, stranih, humanitarnih i domaćih fondova većina štete nastale od tih poplava je sanirana (stanje 18. 5. 2017).[15]

Bruto domaći proizvod Posavskog kantona u 2012. godini je iznosio 213 miliona konvertibilnih maraka (po stanovniku 5.414 KM), dok je ukupan izvoz te godine iznosio 81 miliona KM i uvoz 144 miliona. Prosječna plata u PK iznosi 730 maraka. Najveća neto plata isplaćuje se u Orašju (829 KM), a najmanja u Domaljevac-Šamcu (584 KM).[16]

Infrastruktura

[uredi | uredi izvor]

Saobraćaj

[uredi | uredi izvor]

Putevi

[uredi | uredi izvor]

Kroz Posavski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi i autoputevi:

Sa zapada na istok: Magistralni put M14.1 (Draksenić – Šepak)

Sa juga na sjever: Magistralni put M1.8 (Orašje – Tuzla) i Autoput A1 (Bijača – Svilaj)

Ukupna dužina magistralnih puteva u Posavskom kantonu iznosi 64,57 kilometara, dok dužina autoputeva iznosi oko 10 kilometara (stanje 11. 12. 2017).[17]

Obrazovanje

[uredi | uredi izvor]

U Posavskom kantonu postoje tri srednje škole, te brojne osnovne škole, dok univerziteta na području kantona nema.[18]

  • Srednja škola fra Martina Nedića[19]
  • Srednja strukovna škola Orašje[20]
  • Srednja škola Pere Zečevića[21]

Zdravstvo

[uredi | uredi izvor]

Glavna bolnica u Posavskom kantonu je kantonalna bolnica u Orašju,[22] pored koje postoje još tri doma zdravlja:

  • Dom zdravlja Orašje[23]
  • Dom zdravlja Domaljevac-Šamac[24]
  • Dom zdravlja Odžak[25]

Mediji

[uredi | uredi izvor]

Kultura

[uredi | uredi izvor]
Samostan u Tolisi

Podrucje Bosanske Posavine bilo je naseljeno i u prehistoriji, što svjedoče razni arheološki nalazi novca i drugih stvari.

Nakon 1718, kada je došlo do mira između Osmanlijskog Carstva i Austro-Ugarske, uglavnom su katoličke porodice iz brdskih sela raseljene po ravnici, jer su se Osmanlije same naselile po brdima i dolinama. U sela Kopanice, Vidovice, Tolisu i Domaljevac doselili su se Hrvati iz Županje, Babine Grede i Štitara.

U današnje općine Derventa i Brod naselio se narod porijeklom iz Hercegovine, i to od 1735. do 1782. i još jednom u manjem valu 1820, jer se 1697. otprilike 20.000 katolika iselilo s toga područja. U općine Modriča, Gradačac, Orašje, Šamac i Brčko se narod doselio najviše iz Mostara, Posušja, Gornjeg Vakufa-Uskoplja, Bugojna, Livna, Tomislavgrada, Poreča, Vareša, Imotskog, Dalmacije, Srebrenice, Tuzle, Kraljeve Sutjeske i Olova. S tuzlanskog i srebreničkog područja je bilo masovnih selidba katolika na područje Posavine.

Znamenitosti

[uredi | uredi izvor]

Sport

[uredi | uredi izvor]

Nogometni klubovi u Posavskom kantonu:

Poznate osobe

[uredi | uredi izvor]

Galerija

[uredi | uredi izvor]
  • Stadion Jelas Domaljevac
    Stadion Jelas Domaljevac
  • Crkva svete Ane-Domaljevac
    Crkva svete Ane-Domaljevac
  • Trg i spomenik u Domaljevcu
    Trg i spomenik u Domaljevcu
  • Bitka u Odžaku (1945)
    Bitka u Odžaku (1945)
  • Odžak
    Odžak
  • Panorama Odžaka
    Panorama Odžaka
  • Odžak iz daleka
    Odžak iz daleka

Politika

[uredi | uredi izvor]

Kantonalna skupština

[uredi | uredi izvor]

Skupštinu kantona na osnovu Općih izbora u BiH 2022. sačinjava 21 zastupnik.[45]

Stranka Broj glasova % Ukupan

broj mandata

Hrvatska demokratska zajednica BiH 7.699 52,71 12
Stranka demokratske akcije 1.625 11,13 3
Hrvatska demokratska zajednica 1990 1.135 7,77 2
Socijaldemokratska partija BiH 927 6,35 1
Hrvatska republikanska stranka 558 3,82 1
Nezavisni-neovisni 516 3,53 1
Pokret demokratske akcije 502 3,44 1
Ukupno: 12.962 21

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Napomene

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine je 7. jula 1998. donio presudu gdje, između ostalog, naziv "županija" nije u skladu sa Ustavom Federacije BiH. Međutim, kantonalne vlasti ga idalje koriste.[1]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Presuda Ustavnog suda Federacije BiH iz 7. jula 1998". ustavnisudfbih.ba. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine. 7. 7. 1998. Pristupljeno 5. 1. 2024.
  2. ^ a b "Ustav posavskog kantona". paragraf.ba. Skupština Posavskog kantona. 5. 1. 2024. Pristupljeno 5. 1. 2024.
  3. ^ a b "Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013" (PDF). www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. 2019. Pristupljeno 5. 3. 2024. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ "Narodne novine Županije Posavske". skupstinazp.ba. Skupština Posavskog kantona. 10. 4. 1996. Arhivirano s originala, 5. 1. 2024. Pristupljeno 5. 1. 2024.
  5. ^ Jurilj, Lana (30. 10. 2017). "Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu". Mostariensia (1 izd.). 21: 83–95. doi:10.47960/2831-0322. Pristupljeno 5. 1. 2024.
  6. ^ "Posavski kanton u brojkama" (PDF). fzs.ba. Federalni zavod za statistiku. 30. 6. 2022. Pristupljeno 5. 1. 2024.
  7. ^ "Subnational HDI". globaldatalab.org. GlobalDataLab. 28. 12. 2023. Pristupljeno 28. 12. 2023.
  8. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, 2013" (PDF). popis2013.ba. Sarajevo: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. juni 2016. Arhivirano s originala (PDF), 24. 12. 2017. Pristupljeno 25. 12. 2017.
  9. ^ "Ustav Županije Posavske". Vlada Županije Posavske (jezik: hrvatski). 9. 9. 2015. Arhivirano s originala, 19. 12. 2017. Pristupljeno 25. 12. 2017.
  10. ^ "Izabrana Vlada Posavskog kantona". slobodna-bosna.ba (jezik: engleski). Pristupljeno 25. 12. 2017.
  11. ^ Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine ; juni 2016, popis.gov.ba
  12. ^ "Demografska analiza FBiH po kantonima" (PDF). zpr.ks.gov.ba. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. Pristupljeno 25. 12. 2017.
  13. ^ "Ethnic composition of Bosnia & Herzegovina 2013". pop-stat.mashke.org. Pristupljeno 1. 12. 2019.
  14. ^ "Vodič za ulaganja" (PDF). zupanijaposavska.ba. Vlada Posavskog kantona. Pristupljeno 25. 12. 2017.
  15. ^ JAVNOŠĆU, SLUŽBA ZA ODNOSE S (18. 5. 2016). "Okrugli stol „Posavina dvije godine nakon poplava„". Vlada Županije Posavske (jezik: hrvatski). Pristupljeno 25. 12. 2017.
  16. ^ "Posavski kanton u brojkama" (PDF). fzs.ba. Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 25. 12. 2017.
  17. ^ "Mreža Magistralnih Cesta u FBiH". BIHAMK.BA. Pristupljeno 25. 12. 2017.
  18. ^ "Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini". Srednje škole (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 27. 12. 2017. Pristupljeno 25. 12. 2017.
  19. ^ "Srednja škola fra Martina Nedića Orašje podijeljena u dvije: Školski centar fra Martina Nedića i Srednju strukovnu školu Orašje". Općina Orašje (jezik: hrvatski). Pristupljeno 29. 11. 2019.
  20. ^ "Srednja strukovna škola - Orašje". www.eduinfo.ba. Pristupljeno 29. 11. 2019.
  21. ^ "Naslovnica". www.sspz-odzak.org. Pristupljeno 29. 11. 2019.
  22. ^ "BOLNICA U ORAŠJU | www.vecernji.ba". www.vecernji.ba. Pristupljeno 29. 11. 2019.
  23. ^ "DOM ZDRAVLJA ORAŠJE – Radio Orašje" (jezik: hrvatski). Arhivirano s originala, 19. 9. 2020. Pristupljeno 29. 11. 2019.
  24. ^ "Dom zdravlja Domaljevac-Šamac". domaljevac.ba. Arhivirano s originala, 14. 5. 2019. Pristupljeno 29. 11. 2019.
  25. ^ "Dom zdravlja Odžak". www.zdravljezasve.ba (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 11. 2019.
  26. ^ "Radio Orašje – Vi tražite NAS, mi tražimo VIJEST" (jezik: hrvatski). Pristupljeno 1. 12. 2019.
  27. ^ "Radio Odžak RPO 92,5 MHz - Radio Odzak, radio koji ima dusu". www.radioodzak.com. Pristupljeno 1. 12. 2019.
  28. ^ I.D. (26. 3. 2019). "ŽUPA OŠTRA LUKA - BOK". Garevac (jezik: hrvatski). Pristupljeno 29. 11. 2019.
  29. ^ "Gornja Dubica – Župa sv. Josipa". Bosna Srebrena (jezik: engleski). 10. 11. 2017. Pristupljeno 29. 11. 2019.
  30. ^ "Domaljevac – župa sv. Ane". Bosna Srebrena (jezik: engleski). 10. 11. 2017. Pristupljeno 29. 11. 2019.
  31. ^ Akta.ba. "ŠPORTSKO DRUŠTVO NK 9 LIPANJ BAZIK". Akta.ba (jezik: engleski). Pristupljeno 30. 11. 2019.
  32. ^ "Tolisa portal - Podaci o klubu - NK Bok (Bok)". www.tolisa.info. Pristupljeno 30. 11. 2019.
  33. ^ "NK Bok". selo-bok.com. Arhivirano s originala, 9. 12. 2018. Pristupljeno 30. 11. 2019.
  34. ^ "SportDC - FK Bratstvo - Donja Dubica - Rezultati". sportdc.net. Pristupljeno 30. 11. 2019.
  35. ^ "Predstavljanje NK Dragovoljac Novo Selo – VM-Odžak" (jezik: engleski). Pristupljeno 30. 11. 2019.[mrtav link]
  36. ^ a b "Hnk Mladost Vidovice". www.facebook.com. Pristupljeno 30. 11. 2019.
  37. ^ "HNK Mladost Domaljevac - Club profile". www.transfermarkt.com (jezik: engleski). Pristupljeno 30. 11. 2019.
  38. ^ "NK Mladost Gornja Dubica - Unijapedija". hr.unionpedia.org (jezik: hrvatski). Pristupljeno 30. 11. 2019.
  39. ^ "Arhivirana kopija". db0nus869y26v.cloudfront.net. Arhivirano s originala, 23. 10. 2020. Pristupljeno 30. 11. 2019.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  40. ^ "NK Odzak 102 - Club profile". www.transfermarkt.com (jezik: engleski). Pristupljeno 30. 11. 2019.
  41. ^ "HNK Orašje" (jezik: hrvatski). Arhivirano s originala, 23. 11. 2019. Pristupljeno 30. 11. 2019.
  42. ^ "Tolisa portal - Podaci o klubu - NK Posavac (Ugljara)". www.tolisa.info. Pristupljeno 30. 11. 2019.
  43. ^ Akta.ba. "POSAVINA NK POSAVSKA MAHALA". Akta.ba (jezik: engleski). Pristupljeno 30. 11. 2019.
  44. ^ "NK Sloga Prud". www.seloprud.com. Arhivirano s originala, 8. 12. 2019. Pristupljeno 30. 11. 2019.
  45. ^ Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Posavski kanton