Prionska bolest | |
---|---|
![]() | |
Klasifikacija i vanjski resursi | |
ICD-10 | A81 |
ICD-9 | 046 |
Prioni su pogrešno sklopljeni proteini s sposobnošću prenošenja njihovog pogrešno sklopljenog oblika na normalne varijante istog proteina. Karakteriziraju nekoliko fatalnih i prenosivih neurodegenerativnih bolesti kod ljudi i mnogih drugih životinja.[3] Nije poznato šta uzrokuje da se normalni protein pogrešno izmijeni, ali sumnja se da abnormalna trodimenzionzijska struktura daje infektivna svojstva, pretvarajujući obližnje molekule proteina u isti oblik. Riječ prion potiče od "proteinska zarazna čestica" (pr oteinonus infective particle).[4][5][6] Pretpostavljena uloga proteina kao zaraznog agensa za razliku je od svih ostalih poznatih zaraznih sredstava kao što su viroidi, virusi, bakterije, gljive i paraziti, koji svi sadrže nukleinske kiseline s (DNK, RNK ili oboje).
Pretpostavlja se da su izoforme prionskog proteina (PrP), čija specifična funkcija nije sigurna, kao uzrok transmisivne spongiformne encefalopatije (TSE),[7] uključujući šugu kod ovaca, hroničnu bolest rasipanja (CWD) kod jelena, hroničnu spongioformnu encefalopatije (BSE) kod goveda (obično poznata kao "bolest ludih krava") i Creutzfeldt-Jakobovu bolest (CJD) kod ljudi. Sve poznate prionske bolesti kod sisara utiču na strukturu mozga ili drugog nervnog tkiva; sve su progresivne, nemaju poznat efikasan tretman i uvijek su fatalne.[8] Do 2015., smatralo se da su sve poznate prionske bolesti sisara uzrokovane prionskim proteinima (PrP); međutim od 2015., pretpostavlja se da je višestruka atrofija sistema (MSA) uzrokovana prionskim oblikom alfa-sinukleina.
Prioni tvore abnormalne agregate proteina nazvanih amiloidi, koji se akumuliraju u zaraženom tkivu i povezani su sa oštećenjem tkiva i ćelijskom smrću.[9] Amiloidi su takođe odgovorni za nekoliko drugih neurodegenerativnih bolesti kao što su Alzheimerova i Parkinsonova bolest.[10][11] Prionski agregati su stabilni, a ova strukturna stabilnost znači da su prioni otporni na denaturaciju hemijskim i fizičkim agensima: ne mogu se uništiti uobičajenom dezinfekcijom ili kuhanjem. To otežava odlaganje i zadržavanje ovih čestica.
Prionska bolest je oblik proteopatija, ili bolest strukturno abnormalnih proteina. Smatra se da su prioni kod ljudi uzrok Creutzfeldt-Jakobove bolesti (CJD), njene varijante (vCJD), Gerstmann-Sträussler-Scheinkerovog sindroma (GSS), fatalne porodične nesanice (FFI) i kurua.[4] Također postoje dokazi koji ukazuju na to da prioni mogu imati ulogu u procesu Alzheimerove i Parkinsonove bolesti te amiotrofne lateralne skleroze (ALS); nazvane su "prionskim bolestima".[12][13][14][15] Za nekoliko kvaščevih proteina također je utvrđeno da imaju prionogeno svojstvo. Replikacija priona podložna je epimutacijama i prirodnom selekcijom, kao i za druge oblike replikacije, a njihova struktura neznatno varira među vrstama.[16]
Prioni se javljaju i kod biljaka i gljiva.
Prioni su izmijenjeni oblici prion proteina. Prion protein (PrPC) je fiziološki protein i nalazi se na površini nervnih ćelija. Prema nekim istraživanjima, ima ulogu u zaštiti ovih ćelija od slobodnih radikala kisika (npr. vodik-peroksida, superoksidnog aniona itd). Prion-protein ima molekulsku masu od oko 35 kDa. Patološki prion protein, koji je prvo otkriven kod bolesti ovčje šuge ima molekulsku masu od oko 27-30 kDa i označava se kao PrPSC. Ovaj prion je otporan na dejstvo proteaza i nagomilava se u unutrašnjosti nervnih ćelija, što dovodi do njihove degeneracije i izumiranja. Ukoliko normalni prion-protein stupi u kontakt sa patološkim PrPSC, dolazi do promene njegove konformacije i postaje patološki.
Sve bolesti izazvane prionina mogu se označiti kao spongiformne encefalopatije. Počinju lagano, teku progresivno i nakon godina dovode do demencije, kasnije i smrti. Prioni se nagomilavaju u nervnim ćelijama, u obliku vakuola, pa ćelije dobijaju oblik sunđera što dovodi do njihovog izumiranja. Ne dolazi do odbrambene reakcije organizma i nastanka zapaljenja.
Pošto je u najvećoj mjeri pogođen nervni sistem, javljaju se neurvnii simptomi. Česti su poremećaji motorike npr. u vidu ataksija, a javljaju se i kognitivni problemi, demencija itd. Na kraju dolazi do smrti.
Šablon:Prionske bolesti Šablon:Samoreplicirajuće organske strukture