Rt Touriñán (španski: Cabo Touriñán) najzapadnija je tačka kontinentalne Španije.[1][2] Smješten je u općini Muxía, u pokrajini La Coruña, unutar autonomne zajednice Galicije.[3] S ostatkom Muxíje, najpoznatiji je kao odredište za hodočasnike koji produžavaju Put svetog Jakova (Camino de Santiago) hodajući do atlantske obale nakon što stignu u sveti grad Santiago de Compostela.
Rt je mala poluostrvska formacija koja se proteže približno kilometar u more, pri čemu je najuži dio prevlaka širine 150 m između obala Balal i Cuño. Njegova maksimalna visina iznosi 93 m iznad nivoa mora. Stijene su građene od granita, čija je erozija dovela do stvaranja naslaga oblutaka, poznatih kao coídos, i kamenitih bara, koje su formirale otočiće poput La Ínsue, na zapadnoj strani rta. Zapadna tačka rta, Os Buxeirados, sadrži niz stijena koje se protežu u more 300 do 400 m, poznate kao Laxe de Buxeirados ili Bajos de Buxeirados. Ove stijene pokazale su se opasnima za navigaciju, uzrokujući nekoliko brodoloma.
Njegov neravni pejzaž uzrokuje da vegetacija na rtu bude uglavnom ograničena na bodljikavu trsku ili žbunasto grmlje, poput vrste Ulex europaeus. Na sjeveru rta izgrađen je svjetionik i prateće zgrade, otvorene 15. decembra 1898.[4]
Ime potječe od obližnje župe Touriñán, a vjeruje se da vodi porijeklo iz latinskog imena, za koje se pretpostavlja da je "Taurinius" ili "Taurinianus", izvedeno iz genitiva "Tauriniani".