Sarajevo u kasno osmansko doba

Historija Sarajeva za vrijeme Osmanskog Carstva se može podijeliti u dva dijela. Prvi dio podrazumijeva zlatne godine grada, rano osmanlijsko doba, koje je trajalo od 1521. do 1697. Drugi dio historije je kasno osmanlijsko doba, koje traje od 1697. do 1878, opadanja moći Osmanskog Carstva, a samim tim i grada, često popraćeno mnogim katastrofama.

Početak kasnog osmanlijskog doba u historiji Sarajeva počinje završetkom Austrijsko-Osmanlijskog rata. Poslije poraza u bitki kod Beča 1683, uslijedili su mnogi napadi evropskih sila na granice Osmanskog Carstva. U jednom od takvih napada, 1697, predvođeni princom Eugenom Savojskim je imao ogromne posljedice po grad. Uništavajući slabu i neorganizovanu odbranu, Savojski je sa lakoćom ušao u Sarajevo. Tada je opljačkao grad, a zatim ga je zapalio.

Sarajevo je bilo opustošeno zbog ovog napada. Samo je nekoliko građevina preživjelo plamen, a to su većinom građevine izgrađene od kamena. Građani Sarajeva su tada počeli sa obnovom grada, od jednog trga, i to nije bila obnova samo građevina i zgrada, nego i kulturna i politička. U to vrijeme, sjedište bosanske vlade je već bilo prebačeno u Travnik, a požar uopće nije popravio situaciju. Jednu čitavu deceniju, od 1747. do 1757, u gradu je vladala anarhija.

Iako grad nije arhitektonski i strukturno ono što je bio prije napada, intelektualnost grada nije mnogo propatila. 18. vijek je izrodio mnoge velike mislioce i stvaraoce u Sarajevu, kao što su Mehmed Mejlija Guranij i Mula Mustafa Bašeskija. Značajne biblioteke, škole i džamije su izgrađene, ali i mnoga utvrđenja.

Kasne 1700-te nisu bile baš uspješno doba za grad. 1788, novi požar je bjesnio kroz grad, i to samo 5 godina poslije kuge koja je poharala grad. Početkom 19. vijeka, stvari nisu bile mnogo bolje, jer je Srbija stekla nezavisnost od Osmanskog Carstva, stvarajući prepreku između Sarajeva i Istanbula. To je na kraju rezultiralo ustankom protiv Osmanskog Carstva, predvođenim bošnjačkim generalom i nacionalnim herojom, Huseinom-kapetanom Gradaščevićem.

Zahtjevajuci nezavisnost Bosne i Hercegovine od Osmanlija, Gradaščević je poveo nekoliko bitki oko Bosne. Posljednja i vjerovatno najznačajnija bitka je bitka na Sarajevskom polju iz 1832, kada je Husein-kapetan Gradaščević pretrpio poraz u toj teškoj bitki, ponajviše zbog izdaje svojih suboraca. tada je izrekao svoju izreku:

Ovo je posljednji dan naše slobode.