Saxifragaceae

Saxifragaceae
(Kamenike)
(Pjenušavke)
Saxifraga
Saxifraga
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaAngiosperme
RazredEudicotiledone
RedSaxifragales
PorodicaSaxifragaceae
Juss.
Saxifragaceae u suvremenoj filogenetskoj klasifikaciji angiospermi
Klasifikacija APG III (2009) ili filogenetske klasifikacije je treća verzija botaničke klasifikacije cvjetnica koju utvrđuje međunarodna Angiosperm Phyilogeny Group. To je najvažnija botanička klasifikacija danas, koja počiva na promjenjenom APG II sistemu klasifikacije (2003.) i dopunama filogenetske klasifikacije APG IV (2016.).
Kesten (Castanea sativa)

Saxifragaceae je porodica biljaka cvjetnica, dikotiledona, sa oko 775 poznatih vrsta u 48 rodova.[1][2][3]

Cvjetovi su im dvospolni i aktinomorfni. Imaju po 4 ili 5 čašičnih listića i latica, sa 5 ili 10 prašnika.

Dobropoznate vrste su:

Kao dio ove porodice, ponekad se tretiraju i Parnassiaceae, iako su genetički tek udaljeno vezane.

Zajednička osnova dijelova cvijeta Astilbe arendsii
Vanjski dijelovi cvijeta Heuchera × brizoides
Četverodijelni cvjetovi Chrysosplenium pilosum var. sphaerospermum

Vegetativna svojstva

[uredi | uredi izvor]

Ova porodica obuhvata jednogodišnje i dvogodišnje i višegodišnje biljke. Neke formiraju rizome ili stolone. Neke vrste su sočne, a kod nekih je otkriven CAM mehanizam.

Listovi su uglavnom naizmjenični, a u rodovima Chrysosplenium , Lithophragma , Mitella nekim Saxifraga suprotni, naspramnio, raspoređeni uglavnom u baznim rozetama ili ponekad na stabljikama. Tu mogu biti i peteljke. Liska (plojka) lista je obično jednostavna ili, rijetko, kao u Astilbe , Lithophragma , Tiarella sastavljena. Rub list je gladak, razveden, zaoštren, nazubljen ili prekriven žljezdanim dlačica. Zalisci su prisutni ili odsutni.

Generativna svojstva

[uredi | uredi izvor]

Cvjetovi su pojedinačni ili u parovima do 300 (rijetko i do oko 1000) u vrhu stabljike ili složeni, obično grozdovi, metlice ili cimozni, zajedno u cvastima. Nemaju i brakteja.

Uglavnom su petozračne radijalne simetrije i dvospolni ili rijetko, u nekih Astilbe i Saxifraga nehermafroditski. Mnoge vrste roda Saxifraga imaju zigomorfne cvjetove. Cvjetna čašica (hipantiju) je slobodna ili više ili manje prijanja na plodnicu. Tu su obično pet slobodanih čašičnih listića i obično pet (05:56) slobodnih kruničnih latica, koje mogu biti režnjevite i nerežnjevite. Nalaze se uglavnom u jednom ili dva kruga, od kojih svaki ima pet plodnih prašnika, što može biti ukupno od dva do deset. Ali u rodu Chrysosplenium (Chrysosplenium), cvjetovi su tetramerni, sa samo jednim krugom cvjetnih listova i dva kruga s četiri prašnika. Plodnica je nadrasla i uglavnom ima najviše dva ili tri, rijetko dva plodna lista koji su slobodni i kraći od jajnika. Većina kamenjarki su homostilne, osim heterostilnog roda Jepsonia.

Cvijetna formula je: oder oder Plod je kapsula ili folikula, a sadrže 2-200 sjemenki. Maleno sjeme sadrži masni endosperm i mali, ravni embrion.

Rodovi

[uredi | uredi izvor]

Spisak biljaka ove porodice obuhvata 48 prihvaćenih rodova.[4]

Rasprostranjenje i podjela

[uredi | uredi izvor]

Saxifragaceae se uglavnom nalaze u sjevernoj hemisferi, sa centrima raznolikosti na Himalajima, Istočnoj Aziji i zapadu Sjeverne Amerike. Najveća raznolikost je u [ sjeverozapadnoj pacifičkoj regiji Sjeverne Amerike.

Porodica je podijeljena u dvije glavne loze:

  • Saksiifragoide, koja uključuje rodova Saxifraga i Saxifragella , i
  • Heuheroide, koja uključuje sve ostale rodova.

Heuheroide se sastoje od osam plemena u koja su uključeni slijedeći rodovi:

  1. Darmera: Astilboides, Bergenia, Darmera, Mukdenia, Orestitrope i Rodgersia;
  2. Heuheride: Bensoniella, Conimitella, Elmera, Heuchera, Mitella, Tellima, Tiarella i Tolmiea;
  3. Peltoboykinia: Chrysosplenium i Peltoboykinia;
  4. Micranthes: Micranthes ;
  5. Boykinia: Boykinia, Bolandra, Hieronymusia, Jepsonia, Lithophragma, Sullivantia, Suxdorfia i Telesonix;
  6. Saniculphyllum: Saniculphyllum , Leptarrhena, Leptarrhena i Tanakaea ,
  7. Astilbe: Astilbe i Saxifragopsis, i
  8. Cascadia: Cascadia i Saxifragoides.[5]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
  2. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  3. ^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9. Pristupljeno 12. 2. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)
  4. ^ "Saxifragaceae". The Plant List. Arhivirano s originala, 18. 6. 2017. Pristupljeno 6. 12. 2014.
  5. ^ Deng, Jia-bin; Drew, Bryan T.; Mavrodiev, Evgeny V.; Gitzendanner, Matthew A.; Soltis, Pamela S.; Soltis, Douglas E. (2015). "Phylogeny, divergence times, and historical biogeography of the angiosperm family Saxifragaceae". Molecular Phylogenetics and Evolution. 83: 86–98. doi:10.1016/j.ympev.2014.11.011. PMID 25479063.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]