Era[1] | Period | Milioni godina |
---|---|---|
Mezozoik | Kreda | 145,0 |
Jura | 201,3 ±0,2 | |
Trijas | 251,0 ±0,4 |
Sinemurij – u geološkoj vremenskoj skali – je jedno od doba i geostratigrafski stadij rane ili donjejurska epohe i stratigrafska serija. Vremenski raspon ovog doba bio je između prije 199,3 ± 2 i 190,8 ± 1,5 miliona godina.[2] Sinemurij prethodio je hetangiju, a iza njega slijedio je plinsbahij.
U Evropi, sinemurijsko doba, skupa sa hetangijskim, ima depozite donje lijaske grupe, u Velikoj Britaniji, poznate kao plavi lijas.
Sinemurijski stadij definirao je i uveo u naučnu literaturu francuski paleontolog Alcide d'Orbigny, 1842. Imenovan je po francuskom gradu Semur-en-Auxois, u blizini Dižona. Krečnjačko tlo, formirano iz jurskog krečnjaka regije dijelom je odgovorno za karakter klasičnih vina Sancerre.
Baza sinemurijskog stadija je pri prvom pojavljivanju amonitskih rodova Vermiceras i Metophioceras u stratigrafskim zapisimain. Globalni referentni profil (GSSP ili zlatni vrhunac) sinemurija je na liticama sjeverno od zaseoka East Quantoxhead, 6 km istočno od Watcheta, Somerset, Engleska.
Vrhunac sinemurija (baza plinsbahija) je prva pojava amonitne vrste Bifericeras donovani i amonitnog roda Apoderoceras.
Sinemurij ima šest amonitnih biozona u tetiskom domenu: