Srednjobosanski kanton
Srednjobosanski kanton (SBK) jedan je od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. Sastoji se od ukupno 11 općina i grada Novi Travnik, dok je glavno sjedište kantona općina Travnik.[7][8]
Srednjobosanski kanton na sjeveru i sjeverozapadu graniči sa Republikom Srpskom, na istoku sa Zeničko-dobojskim, na jugoistoku sa Sarajevskim, na jugu sa Hercegovačko-neretvanskim kantonom i na zapadu sa Kantonom 10. Sa 254.686 stanovnika (2013) i 79,86 stanovnika/km2 Srednjobosanski kanton je i po broju stanovnika i po gustoći naseljenosti peti među kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa površinom od 3.189 km2 peti u FBiH, što čini 12,21% površine Federacije i 6,23% površine Bosne i Hercegovine.[9]
Geografija
[uredi | uredi izvor]Kanton obuhvata geografsko jezgro Bosne i Hercegovine. Ovaj kanton svojom zapadnom polovinom alimentira jugoistočne dijelove makro regiona Bosanska krajina, a istočnom polovinom koindicira sa krajnjim sjeverozapadnom područjima sarajevsko-zeničke makro ekonomske regije. Karakteristika kantona su izrazito planisko-brdsko područje (300–2110 m), sa najvišim vrhom Nadkrstac na planini Vranici.[10]
Najveće rijeke su Vrbas i Lašva. Geografska centralnost i dolinski zadori Vrbasa i Lašve ističu ovo područje na značajnu tranzitnost u svim smjerovima (sjever-jugoistok-zapad) i nivoima (Bosna i Hercegovina, Balkan, i dalje Zapadna Evropa, Mala Azija i Bliski Istok). Klimatske karakteristike su planinsko-kontinentalna klima sa mikro-lokalitetnim varijetetima vezanim za riječne doline i nadmorsku visinu.
Dijagonalno-tranzitna pozicija obilježena je pravcima sjeverozapad-jugoistok (Bihać-Travnik-Sarajevo-Goražde) i sjeveroistok-jugozapad (Tuzla-Zenica-Travnik-Bugojno-Mostar-Ploče, odnosno Neum, te od Bugojna za pravac Livno-Split).
Historija
[uredi | uredi izvor]Prije početka rata u Bosni i Hercegovini općina Jezero (danas u Republici Srpskoj) je pripadala općini Jajce, dok su Dobretići pripadali Skender Vakufu (danas također u Republici Srpskoj). Historija današnjeg Srednjobosanskog kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma. Srednjobosanski kanton zvanično je konstituiran 20. septembra 1995. kao jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine.
Politika i administracija
[uredi | uredi izvor]Srednjobosanski kanton je prema zakonu jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, koji je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine.
Srednjobosanski kanton ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Kao i svaki od kantona u FBiH, Srednjobosanski kanton posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, simbole, te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti (policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena politika, kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između federalne i kantonalne vlasti (zdravstvo, socijalna zaštita, promet).
Građani Srednjobosanskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 30 zastupnika u Skupštini Srednjobosanskog kantona. Na osnovu općih izbora trenutnu vladu SBK sačinjava koalicija između Stranke demokratske akcije (SDA) i kolacije Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH).[11][12]
Na lokalnom nivou građani Srednjobosanskog kantona glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u 12 općina.
| Općina | Broj naselja | Broj stanovnika | Gustoća | Površina (km2) |
|---|---|---|---|---|
| Bugojno | 78 | 31.470 | 87,2 | 361 |
| Busovača | 47 | 17.910 | 113,4 | 159 |
| Dobretići | 18 | 1.629 | 27,6 | 59 |
| Donji Vakuf | 68 | 13.985 | 43,7 | 320 |
| Fojnica | 55 | 12.356 | 40,4 | 306 |
| Gornji Vakuf-Uskoplje | 52 | 20.933 | 52,1 | 402 |
| Jajce | 58 | 27.258 | 80,4 | 339 |
| Kiseljak | 82 | 20.722 | 125,6 | 165 |
| Kreševo | 27 | 5.273 | 35,4 | 149 |
| Grad Novi Travnik | 52 | 23.832 | 98,5 | 242 |
| Travnik | 90 | 53.482 | 101,1 | 529 |
| Vitez | 34 | 25.836 | 162,5 | 159 |
| Srednjobosanski kanton | 661 | 254.686 | 79,86 | 3.189 |
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Srednjobosanski kanton prema popisu iz 2013. godine ima 254.686 stanovnika i gustoću od 79.86 stanovnika/km², čime je po broju staonvnika i po gustoći peti u Federaciji Bosne i Hercegovine. Dok su Dobretići, Gornji i Donji Vakuf, Fojnica i Kreševo veoma rijetko naseljene općine, ostatak kantona je srednje naseljen.
| Sastav stanovništva | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[8] | 1991.[8] | ||||||
| Osoba | 254 686 (100,0%) | 331 782 (100,0%) | |||||
| Bošnjaci | 146 652 (57,58%) | 143 678 (43,30%)1 | |||||
| Hrvati | 97 629 (38,33%) | 129 822 (39,13%) | |||||
| Srbi | 3 043 (1,195%) | 37 805 (11,39%) | |||||
| Bosanci | 1 441 (0,566%) | – | |||||
| Romi | 1 347 (0,529%) | – | |||||
| Muslimani | 1 216 (0,477%) | – | |||||
| Nepoznato | 1 108 (0,435%) | – | |||||
| Nisu se izjasnili | 1 014 (0,398%) | – | |||||
| Ostali | 423 (0,166%) | 6 713 (2,023%) | |||||
| Bosanci i Hercegovci | 378 (0,148%) | – | |||||
| Albanci | 154 (0,060%) | – | |||||
| Turci | 94 (0,037%) | – | |||||
| Crnogorci | 60 (0,024%) | – | |||||
| Jugoslaveni | 55 (0,022%) | 13 764 (4,149%) | |||||
| Pravoslavci | 28 (0,011%) | – | |||||
| Slovenci | 25 (0,010%) | – | |||||
| Makedonci | 17 (0,007%) | – | |||||
| Ukrajinci | 2 (0,001%) | – | |||||
Privreda i infrastruktura
[uredi | uredi izvor]
Na području kantona razvijena je prerađivačka industrija (metalna, drvno-prerađivačka, tekstilna, sekundarne sirovine, kožna obuća i grafika). Trgovina i poljoprivredna proizvodnja su dominantne na području kantona. Privredni resursi koji se nalaze na ovom području veoma su značajni kako za kanton tako i za Bosnu i Hercegovinu.
Od energetskih sirovina ističu se lignit na području Vrbaske doline, mrki ugalj na području Lašvanske doline i zemni plin na području Kiseljaka.
Uz to nalaze se i druge vrste industrijskih mineralnih sirovina kao što su rude aluminija – boksiti na području Jajca i Donjeg Vakufa; rude željeza – magnetit, hematit i limoniti na području planine Radovan; rude gipsa na području Gornjeg Vakufa-Uskoplja i Donjeg Vakufa; rude kvarcita, žive, bakra olova i cinka na području Gornjeg Vakufa-Uskoplja , te građevinski materijali kao što su tehnički i arhitektonsko građevinski kamen u koji spadaju dolomiti, krečnjaci, kvarc-dioriti, rioliti, mramori, tufoi i sedre, kao i gline. Značajni resursi predstavljaju termalne i mineralne vode koje se nalaze na području Kiseljaka, Fojnice i Bugojna.
Od ukupne površine kantona 57% pokriveno je šumama, 34% poljoprivrednim površinama. Drvne zalihe iznose 38 milijuna kubičnih metara drvne mase. Od toga 46% odnosi se na četinare.
Područje kantona spada u red brdsko-planinskih poljoprivrednih područja, gdje dominira stočarstvo kao najvažnija grana poljoprivrede. U oblasti poljoprivredne kulture: žitarice (kukuruz, ječam, pšenica, zob, raž), povrće (krompir, kupus, luk, grah) i krmno bilje (travno djetelinske smjese, djetelina, silažno krmno bilje, stočna repa).
U oblasti stočarstva najviše se uzgajaju goveda, ovce, koze i konji. Područje je izuzetno bogato rijeka i ima velike mogućnosti izgradnje mini hidroelektrana, ribnjaka i turističkih objekata.
Infrastruktura
[uredi | uredi izvor]Saobraćaj
[uredi | uredi izvor]Kanton ima dosta visok nivo katergorizirane putne mreže. Obuhvaća gornje dijelove tri odvojena sliva rijeka Vrbas, Fojnica i Lašva. Energetski uvjeti su povoljni. Na području kantona postoji mreža magistralnih cesta u dužini od 260,6 km i regionalnih u dužini od 337 km. Cijelo područje povezano je telekomunikacijskim vezama pretežno optičkim vodom.
Kroz Srednjobosanski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi:
- Sa zapada na istok: Magistralni put M5 (Bihać-Foča) i M16.4 (Bugojno-Travnik)
- Sa juga na sjever: Magistralni put M16 (Gradiška-Kazaginac) i M16.2 (Bugojno-Jablanica)[13]
Obrazovanje
[uredi | uredi izvor]U Srednjobosanskom kantonu postoji ukupno 32 državnih i 4 privatnih srednjih škola. U SBK postoji ukupno 3 privatnih univerziteta (dva u Travniku i jedan u Kiseljaku), dok državnih univerziteta nema.[14][15]
Zdravstvo
[uredi | uredi izvor]Glavna bolnica u Srednjobosanskom kantonu je kantonalna bolnica u Travniku. Pored toga, postoje još dvije opće bolnice u Bugojnu i Novoj Biloj, jedna specijalna bolnica u Travniku te brojni domovi zdravlja i privatne klinike.
Politika
[uredi | uredi izvor]Kantonalna skupština
[uredi | uredi izvor]Skupštinu kantona na osnovu Općih izbora u BiH 2022. sačinjava 30 zastupnika.[16]
| Stranka | Broj
glasova |
% | Ukupan
broj mandata | |
|---|---|---|---|---|
| Stranka demokratske akcije | 36.479 | 33,40 | 11 | |
| Hrvatska demokratska zajednica BiH[a] | 29.596 | 27,10 | 9 | |
| Socijaldemokratska partija BiH | 12.306 | 11,27 | 4 | |
| Narod i pravda | 8.469 | 7,75 | 2 | |
| Demokratska fronta–Građanski savez | 6.827 | 6,25 | 2 | |
| Hrvatska demokratska zajednica 1990[b] | 5.390 | 4,94 | 2 | |
| Ukupno: | 99.067 | 30 | ||
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Napomene
[uredi | uredi izvor]- ^ HDZ BiH je u Srednjobosanskom kantonu nastupila u koaliciji sa strankama: HSSSR, HSS, HSP BiH, HKDU, HSPAS, HDU i HRAST.
- ^ HDZ 1990 je u Srednjobosanskom kantonu nastupila u koaliciji sa strankama: HSPHB i HSP BiH.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b "Ustav Srednjobosanskog kantona". paragraf.ba. Skupština Srednjobosanskog kantona. 8. 1. 2024. Pristupljeno 8. 1. 2024.
- ^ a b "Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013" (PDF). www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. 2019. Pristupljeno 5. 3. 2024. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Službene novine Srednjobosanskog kantona". sbk-ksb.gov.ba. Skupština Srednjobosanskog kantona. 28. 3. 1996. Pristupljeno 8. 1. 2024.
- ^ Jurilj, Lana (30. 10. 2017). "Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu". Mostariensia (1 izd.). 21: 83–95. doi:10.47960/2831-0322. Pristupljeno 5. 1. 2024.
- ^ "Srednjobosanski kanton u brojkama" (PDF). fzs.ba. Federalni zavod za statistiku. 30. 6. 2022. Pristupljeno 8. 1. 2024.
- ^ "Subnational HDI". globaldatalab.org. GlobalDataLab. 28. 12. 2023. Pristupljeno 28. 12. 2023.
- ^ "Novom Travniku dodjeljen status grada".
- ^ a b c Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka
<ref>; nije naveden tekst za reference s imenomSBK - ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka
<ref>; nije naveden tekst za reference s imenomPopis_2013 - ^ "O kantonu". www.tzsbk.com (jezik: hrvatski). Arhivirano s originala, 11. 11. 2017. Pristupljeno 23. 12. 2017.
- ^ Administrator. "Vlada SBK - KSB - Ustav". www.sbk-ksb.gov.ba. Pristupljeno 23. 12. 2017.
- ^ Fena. "Imenovana Vlada Srednjobosanskog kantona". Nezavisne novine (jezik: srpski). Pristupljeno 23. 12. 2017.
- ^ "Mreža Magistralnih Cesta u FBiH". BIHAMK.BA. Pristupljeno 24. 12. 2017.
- ^ "Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini". Srednje škole (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 27. 12. 2017. Pristupljeno 24. 12. 2017.
- ^ "Privatne srednje škole u Bosni i Hercegovini". Srednje škole (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 27. 12. 2017. Pristupljeno 24. 12. 2017.
- ^ Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
.svg){kind=small} | |||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||
