Tako je govorio Zaratustra
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
.gif)
Tako je govorio Zaratustra je djelo njemačkog filozofa Friedricha Nietzschea, nastalo između 1883. i 1885, a koje govori o starom šamanu koji se spušta sa svoje planine medu narod iz želje da nauči nešto od njih i da narodu podari svoje znanje. Prilikom spuštanja u selo nailazi na razne ljude od kojih doznaje njihove tajne.
On je zapravo u potrazi za čovjekom sebi ravnim, ali mnogi ne razumiju njegovu filozofiju i ismijavaju ga, ali ima i onih koji mu se dive.
"Zaratustra" je njemačka verzija imena perzijskog proroka Zoroastra (Zaraθuštra), navodnog osnivača zoroastrizma, koji je jako uticao na judaizam i zatim na kršćanstvo. U knjizi postaje jasno da Nietzsche prikazuje "novog" ili "drugačijeg" Zaratustru, koji okreće tradicionalni moral naglavce. Najslavniji odlomak nalazi se na početku knjige: Zaratustra se spušta s planine, razgovara s nekim čovjekom i zatim se pita: "Je li moguće da ljudi još ne znaju da je Bog mrtav?"
Zbog svojih razmatranja to je jedno od najpoznatijih filozofskih djela ovog autora, a stil pisanja je nedvosmisleno svrstao Zaratustru i u vrhunce svjetske književnosti.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]