Taleža | |
---|---|
Naseljeno mjesto | |
Taleža, pravoslavna crkva "Sv. Nedjelja" | |
Lokacija u Bosni i Hercegovini | |
Koordinate: 42°42′39″N 18°13′57″E / 42.7108°N 18.2325°E | |
Država | ![]() |
Entitet | Republika Srpska |
Grad | Trebinje |
Stanovništvo (2013) | |
• Naseljeno mjesto | 31 |
Vremenska zona | CET (UTC+1) |
• Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
Pozivni broj | (+387) 59 |
Matični broj | 226050[1] |
Matični broj grada | 20583 |
Taleža je naseljeno mjesto u gradu Trebinju, Bosna i Hercegovina. Nalazi se u istočnom dijelu Šume trebinjske, južno od manastira Duži i 9 km zapadno od Trebinja u blizini trase nekadašnje željezničke pruge Čapljina – Dubrovnik – Trebinje. U naselju su dva nacionalna spomenika:
Naselje Taleža ima dugu prošlost. Pripadalo je srednjovjekovnoj župi Popovo, odnosno oblasi Huma. Popovo je sa župama Primorje i Žaba, bilo posjed kneza Andrije i njegovih potomaka (Bogdana, Tvrtka, Bogdana, Tvrtka, Nikole). Kasnije su izgubili Primorje, koje je dospjelo u posjed Dubrovnika, ali kao vazali bosanskog kraljevstva i dalje zadržavaju žapsku i popovsku župu sve do propasti bosanske države. Nikolići Andrijići su bili trajni feudalni gospodari Popova kroz čitava tri stoljeća. Vlast Nikolića nije stalno imala jednak status. Nekada su bili neposredni vazali bosanskog kralja, ali češće vazali Sankovića i Kosača.
Sastav stanovništva – naselje Taleža | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013.[3] | 1991. | 1981.[4] | 1971.[5] | ||||
Osoba | 31 (100,0%) | 63 (100,0%) | 81 (100,0%) | 89 (100,0%) | |||
Srbi | 29 (93,55%) | 61 (96,83%) | 71 (87,65%) | 88 (98,88%) | |||
Hrvati | 2 (6,452%) | 1 (1,587%) | 1 (1,235%) | 1 (1,124%) | |||
Ostali | – | 1 (1,587%) | 6 (7,407%) | – | |||
Jugoslaveni | – | – | 3 (3,704%) | – |