Tjemenska kost

Tjemena kost (Os parietale)
Lobanja sa oštećenjem tjemenske kosti (koje je nastalo od metka)
Položaj tjemene kosti (zelena)
Detalji
Identifikatori
Latinski	(os) parietale
MeSH	D010294
TA98	A02.1.02.001
TA2	504
FMA	9613
Anatomska terminologija [uredi na Wikidata]

Tjemene kosti (lat., jednina: os parietale) su par kostiju u lobanji kičmenjaka, koje, kada su povezane, formiraju strane i krov glavenog skeleta. Svaka kost je grubo četverostranog oblika, a ima:

• dvije površine,
• četiri granice (ruba) i
• četiri ugla.

Latinsko ime – posvojenicu (parijetalna) dobila je od riječi paries (–ietis) = zid.^{[1] [2][3] [4]}

Površine

Vanjska ploha

Vanjska ploha tjemene kosti je glatka i udubljena, sa tjemenom kvrgom (tuber parietale) u blizini centra, koja označava mjesto početka njenog okoštavanja. Sredinom vanjske plohe prolaze gornja i donja koštana linija (linea temporalis) superior i inferior). Sa donje linije polazi sljepoočni obloga fascia temporalis, a gornja linija označava gornju granicu polazišta sljepoočnog mišića (musculus temporalis).

Unutrašnja ploha

Unutrašnja ploština tjemene kosti je udubljena i na površini ima brazde koje potiču od grana srednje arterije moždnih ovojnica (arteria meningea media). Uz gonji rub, na njoj se nalazi plitka udubina, koja sa udubinom na tjemenoj kosti suprotne strane gradi kanal (suclus sagittalis). U blizini brazde je nekoliko depresije, koje su najbolje ispoljene na lobanji starih osoba, za arahnoidnom granulacijom (Pacchionijeva tijela).

U brazdi je unutrašnji tjemeni otvor, ako i kada postoji.

Lijeva tjemena kost – vanjska površina

Lijeva tjemena kost –unutrašnja površina

Lijeva tjemena kost (zelena). Animacija staje na nekoliko sekundi, na unutrašnjoj i vanjskoj površini

Granice – Rubovi

Prednji rub (margo frontalis) je duboko nazubljen i spojen sa čeonom kosti, tako da čine vjenčani šav (sutura coronalis). Mjesto spajanja ovog šava sa strelastim šavom (sutura sagittalis) ima oblik slova T i naziva se bregma. Zadnji (potiljačni) rub (margo occipitalis) spojen je sa potilljačnom kosti i čini polovinu lambdoidnog šava (sutura lambdoidea). Mjesto gdje se ovaj šav spaja sa sagitalnim šavom označava se kao lambda.

Gornji rub (margo sagittalis) spojen je sa gornjom granicom tjemene kosti suprotne strane sa kojom čini strelasti šav.

Donji rub (margo squamosa) spojen je sa dijelovima koji imaju slijedeća svojstva:

• prednji dio donjeg ruba je tanak i konkavan i spojen sa velikim krilom klinaste kosti;
• srednji dio donjeg ruba je lučnog oblika i spojen je ljuskom sljepoočne kosti.^[5]
• zadnji dio donjeg ruba je deblji i spojen je sitastim (mastoidnim) dijelom sljepoočne kosti.

Lobanja je na vrhu. Sagitalna brazda razdvaja lijevu i desnu tjemenu kost.

Vjenačni šav, koji dijeli tjemene i čeone kosti

.

Skvamozni šav, koji razdvaja tjemene i sljepoočne kosti

.

Lambdoidni šav, koji razdvaja tjemene i potiljačne kosti

Uglovi

Čeoni ugao (angulus frontalis) je mjesto gdje se spajaju strelasti i vjenčasti šav. Tačka spoja naziva se bregma. Kod dojenčadi to područje tjemena nije do kraja okoštalo, a prekriveno je vezivnim tkivom koje čini prednju fontnelu (fontanella anterior).

Klinasti ugao (anglus sphenoidalis) nalazi e između čeone i velikih krila klinaste kosti.

Potiljačni ugao (angulus occipitalis) je mjesto susreta strelastog i lambdoidnpg šava – tačka zvana lambda. Kod dojenčadi taj dio je prekriven samo vezivnim tkivom i naziva se zadnja fontanela.

Sisasti (mastoidni) ugao (angulus mastoideus) uzglobljen je sa potiljačnom kosti i sa sisasastim dijelom sljepoočne kosti.

Ostale životinje

Kod ostalih kičmenjaka, tjemene kosti obično čine zadnji ili centralni dio lobanjskog krova, iza čeone kosti. Kod mnogih ne-sisarskih tetrapoda, one se graniče sa zadnjim parom posttjemenih kostiju koje mogu biti isključivo na krovu lobanje ili pod nagibom prema dolje, učestvujući u poleđini lubanje, u zavisnosti od vrste. Kod živećih tuatara i mnogi fosilnih vrsta, između dvije tjemene kosti, na tjemenom foramenu, nalazi se mali otvor, Taj otvor je mjesto trećeg oka, u srednjoj liniji lobanje, koje je mnogo manje od dva glavna oka.^[6]

Dodatne slike

• 
  Položaj tjemene kosti (zelena)
• 
  Oblik tjemene kosti
• 
  Tjemena kost
• 
  Kosti glave
• 
  Side view of the skull.
• 
  Baza lobanje – gornja površina
• 
  Sagitalni presjek lobanje
• 
  Lobanjski žlijeb tjemene kosti
• 
  Tjemena kost
• 
  Autopsija: John F. Kennedy – Putanja projektila kroz lobanju predsjednika Kennedyja. Metak je pogodio zadnji dio njegove desne tjemene kosti sa leđa.
• 
  Glaveni nastavci - originalna mumifikacija

Također pogledajte

• Lobanja

Reference

1. Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.
2. Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.
3. Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.
4. Hadžiselimović R., Maslić E. (1996). Biologija 1. Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta.
5. Romer A. S., Parsons T. S. (1977). The Vertebrate Body. Philadelphia, PA: Holt-Saunders International. ISBN 0-03-910284-X.
6. Romer A. S., Parsons T. S. (1977). The Vertebrate Body. Philadelphia, PA: Holt-Saunders International. ISBN 0-03-910284-X.

Vanjski linkovi