Triparma | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Plantae |
Natkoljeno | Heterokonta |
Koljeno | Ochrophyta |
Razred | Bolidophyceae |
Red | Parmales |
Porodica | Triparmaceae |
Rod | Triparma |
| |
Sinonimi | |
|
Triparma je rod jednoćelijskih algi iz porodice Triparmaceae, red Parmales. Na površini ćelije formiraju silicijske ploče koje pomažu u identifikaciji. "Triparma" se odlikuje trima štitastim pločama, svetri s triradijusnim nosačem, pločaste s nazubljenim krajevima i male ventralne ploče.[1] Prvi puta su ih opisali Booth & Marchant in 1987, a holotip je Triparma columacea.[2]
Ćelije predstavnika roda Triparma imaju dva oblika: pokretni, goli i nepokretni silicijski oklopljeni organizmi. Pokretne ćelije koje propeliraju dvije flagele nejednake dužine, tipske su za heterokonte. Nepokretni oblici nemaju flagele, već silikatni ćelijski zid, s karakterističnom morfologijom ploča: tri ploče štitnika, tri duguljaste ploče s pojasom, triradijalna dorzalna ploča sa zaobljenim krajevima i velika ventralna ploča. Oba oblika sadrže jedan dorzalni hloroplast koji sadrži hlorofile a i c 1-3 kao i fukoksantin. Obično su veličine 1-2 μm i uglavnom su sferni ili srcasti.[3] Rod „Triparma“ aktivno se proučava zbog bliskog odnosa s dijatomejama, a otkriveno je i da imaju različite reakcije na ograničavanje silicij-dioksida. Dok diatomeje prestaju rasti i dioba ćelije je inhibirana u uvjetima s niskim udjelom silicija, Triparma i dalje normalno raste i dijeli se čak i pri nanomolarnim koncentracijama silicij-dioksida, iako se ploče s silicijem više ne proizvode.[4] Fotosintetski pigmenti u hlorplastima bolidofita uključuju hlorofil c1, c2, c3, fukoksantin, diatoksantin, diadinoksantin.[5]
Rod sada uključuje sve vrste iz nemonofilitskog roda „Bolidomonas“, prema Ichinomiya et al. (2016).[3][6]