Mikrotubules djeluju u mnogim ključnim ćelijskim procesima, ukljućujući i ćelijske diobe. Lijekovi koji se vežu za tubulin ubijaju kancerozne ćelije putem inhibicije dinamike mikrotubula, koje su potrebne za segregaciju hromosoma i DNK i stoga ćelijsku diobu.
Za tubulin se dugo mislilo da je specifičan za eukariote. Međutim, pokazalo se da nekoliko prokariotskih proteina ispoljava srodnost sa tubulinom.[6][7][8][9]
Ovaj GTPazni domen je nađen u svim eukariotskim tubulinskim lancima,[10] kao i kod bakterijskih proteina TubZ, proteina CetZ u Archaea i FtsZ porodice proteina, koja je široko rasprostranjena kod bakterija i Archaea.[6][11]
α- i β-tubulin se polimeriziraju u dinamičke mikrotubule. Kod eukariota, mikrotubule su jedna od glavnih komponenti citoskeleta i funkcioniraju u mnogim procesima, uključujući i strukturnu potporu, unutarćelijskog transporta i segregaciju DNK.
Mikrotubule su sastavljene od proteinskih dimera α- i β-tubulina. Ove podjedinice su blago kisele, sa izoelektričnom tačkom između 5,2 and 5,8.[13] Svaki ima molekulsku masu od približno 50.000 Daltona.[14]
Za nastanak mikrotubula, dimeri α- i β-tubulina se vežu za Guanotin trifosfat (GTP) i sastavljaju (+) završetke mikrotubula, dok su u stanju GTP-vezanosti.[15] Podjedinica β-tubulina je izložena na plus kraju mikrotubule, dok je posjedinica α-tubulina na minus kraju. Nakon ugradnje dimera u mikrotubule, molekule GTP se vežu za β-tubulinsku podjedinicu i eventualno se subunit hidroliziraju u GDP preko inter-dimernih kontakata duž mikrotubulskog protofilamenta.[16] Činjenica da li će β-tubulin koji je član tubulinskog dimera biti vezan za GTP ili BDP-a, utiče na stabilnost dimera u mikrotubuli. Dimeri koji su vezani za GTP imaju tendenciju da se okupe u mikrotubule, dok su dimeri vezani za BDP-a skloniji raspadanju. Dakle, ovaj GTP ciklus je od suštinskog značaja za dinamičku nestabilnost mikrotubule.
^Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
^Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
^Alberts B.; et al. (2002). Molecular Biology of the Cell, 4th Ed. Garland Science. ISBN0-8153-4072-9. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
^Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds. (2005). Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo. ISBN9958-9344-1-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
^Kapur Pojskić L. (2014). Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo. ISBN978-9958-9344-8-3.
^ abNogales E, Downing KH, Amos LA, Löwe J (1998). "Tubulin and FtsZ form a distinct family of GTPases". Nat. Struct. Biol. 5 (6): 451–8. doi:10.1038/nsb0698-451. PMID9628483.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
^Nogales E, Wolf SG, Downing KH (1998). "Structure of the alpha beta tubulin dimer by electron crystallography". Nature. 391 (6663): 199–203. Bibcode:1998Natur.391..199N. doi:10.1038/34465. PMID9428769.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)