Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Tumori ili neoplazije označavaju masu izmjenjenih ćelija koje pokazuju nepravilan i progresivan rast. Tumori su bolesti s ozbiljnom prognozom po život, te su tema o kojoj se mnogo govori. Riječ "tumor" znači oteklina. Tumori nastaju uvećanjem tkiva ili organa bujanjem ćelija ili otokom tkiva zbog zadržavanja tečnosti ili krvarenja unutar tkiva. Ipak, danas se taj pojam udomaćio kao oznaka za naoplazije.
Pojam "neoplazma" označava novonastalu tvorbu u organizmu koja je nastala kao posljedica različitih unutrašnjih i vanjskih faktora koji djeluju na organizam. U osnovi, novotvorine nastaju kad se izgubi normalna regulacija kontrolnih mehanizama rasta ćelija.
Tumori mogu biti maligni (zloćudni) i benigni (dobroćudni). Razlika između njih je u agresivnosti rasta, te u tome što maligni daju metastaze i šire se u okolinu, infiltrirajući se u okolno tkivo, dok benigni tumori ne daju metastaze na druge organe i ne infiltriraju se u okolno zdravo tkivo, već ga potiskuju.
Rak (kancer, cancer) predstavlja zloćudni oblik novotvorine. Zloćudnost ili malignost nekog tumora odnosi se na svojstvo tog tumora da invadira i razara okolno tkivo i da stvara udaljene metastaze u organizmu, te kao posljedica nastupa smrt. Naravno, dijagnoza zloćudnog tumora ne podrazumijeva smrt. Pravodobnom dijagnozom, i dobrim odabirom terapije izlječenje je kod nekih malignih tumora moguće.
Kancerogenost predstavlja potencijal neke tvari da izazove genetska oštećenja u ćeliji koja će dovesti do nekontrolisanog rasta ćelije tj. raka.
Uzrok najvećeg broja tumora nije poznat: Ipak za određene faktore se danas pouzdano zna da su uzročnici stvaranja tumora, a to su, pušenje, UV zračenja, određeni virusi. Sam proces nastanka tumora događa se već na molekulskoj razini, tj. poremećaji kontrolnih bjelančevina imaju svoju podlogu u oštećenjima gena koji te proteine i stvaraju. Oštećenje gena može nastati na dva načina:
Nastanak tumora se ne događa u jednom tačno određenom trenutku ili u kratkom vremenskom razdoblju. To je proces koji se sastoji od niza promjena na genotipskoj i na fenotipskoj razini. Taj niz promjena koji vodi od zdravog stanja ćelije do pojave tumora najčešće traje mjesecima i godinama.
Metastaze su sekundarno nastale promjene, presadnice koje nisu u dodiru s primarnim tumorom i nalaze se u udaljenim tkivima. Metastaziranje je jedan od najvažnijih karakteristika zloćudnosti, iako svi zloćudni tumori ne metastaziraju.
To je skup simptom i znakova bolesti koji nisu dio kaheksije i ne mogu se objasniti bilo lokalnim bilo udaljenim rastom tumora, bilo njegovom hormonskom aktivnošću. Najčešće se javlja kao hiperkalcemija i Cushingov sindrom.
Jedan od načina određivanja težine stadija raka zasniva se na određivanju veličine primarnog tumora (T), opsegu širenja u regionalne limfne čvorove (N) i prisutnosti ili odsutnosti metastaza (M). Osim ovog oblika procjene težine bolesti postoje još i histološke i citološke (npr. Papanicolaou-test ili Papa-test) metode procjene i dijagnostike, kao i biohemijske pretrage na karakteristične tumorske markere.
Dobroćudni tumori su najčešće promjene s dobrom prognozom za život. Zloćudne promjene mogu biti izlječiva bolest ako se otkriju u ranom stadiju i ako odmah zatim uslijedi odgovarajuća terapija. Terapija malignih tumora često ne uspijeva u potpunosti izliječiti bolest, ali može produžiti životni vijek, najčešće se radi o nekoliko godina života. Ohrabrujući rezultati na polju liječenja malignih tumora u zadnjem desetljeću govore u prilog aktivnoj borbi čovjeka protiv zloćudnog tumora.
Kaheksija je teško i iscrpljujuće stanje cjelokupnog organizma koje se javlja u krajnjim stadijima raka, a karakterizirano je padom tjelesne težine, općom slabošću, malaksalošću.