Ulje palminog jezgra

Ulje palminog jezgra je jestivo biljno ulje izveden iz jezgra palminog ulja Elaeis guineensis .[1] Ne treba ga miješati sa druga dva jestivih ulja koja potiču iz palminih plodova: palmino ulje, izvađeno iz pulpe od jezgra palminog ulja i kokosovog ulja, iz jezgra kokosa.[2] Ulje palminog jezgra, palmino ulje i kokosovo ulje su tri od nekoliko visoko zasićenih biljnih masti. Ovim uljima imena se daju po 16-ugljičnim zasićenim masnim kiselinama palmitinska kiselinapalmitinske kiseline koju sadrže.

Ulje palminog jezgra, koji je polučvrsto na sobnoj temperaturi, zasićenije je od palminog ulja i u poređenju sa kokosovim uljem. Obično koristi u komercijalnim kuhanjama, zbog svoje relativno niske cijene, i zbog toga što je i dalje stabilno na visokim temperaturama za kuhanje, a može se čuvati duže od drugih biljnih ulja.

Historija

[uredi | uredi izvor]
Drvo uljane palme (Elaeis guineensis)

Uljana forma sfričke uljne palme Elaeis guineensis odavno je poznato u zapadnoafričkom zemljama. Evropski trgovci su palmino ulje povremeno kupovali za upotrebu u Evropi, ali ulje palminog jezgra je ostalo rijetko izvan Zapadne Afrike.[3] USDA je objavila historijsku godišnju proizvodnju ulja palminog jezgra, počevši od 1. jula, završno do i završava 30. septembra:[4]

Godina Proizvodnja
(milioni tona)
2008–09 11,75
2009–10 12,22
2010–11 12,55
2011–12 13,28

Ishrana

[uredi | uredi izvor]

Ulje palminog jezgra, slično kao i kokosovo ulje, je visoko bogato u zasićenim mastima i zasićenije od palminog ulja.[5] Veoma je bogato i laurinskim kiselinom koja je pokazala da podiže razinu holesterola u krvi, a kao LDL-C (holesterol u proteinima niske gustoće) i HDL-C (holesterol sadržan u lipoproteinima visoke gustoće).[6] Palm kernel oil does not contain cholesterol or trans fatty acids.[7] Ulje palminog jezgra se često koristi za komercijalno kuhanje jer smanjuje troškove u odnosu na druga ulja, a stabilno je na visokim temperaturama kuhanja. Ovo ulje se može čuvati duže od drugih biljnih ulja.[7][8]

Približna koncentracija masnih kiselina (masti) u ulju palminog jezgra je kako slijedi:[9]

Masnokiselinski sastav ulja palminog jezgra
Tip masne kiseline pct
Laurinska zasićena C12
  
 48,2 %
Miristinska zasićena C14
  
 16,2 %
Palmitinsksa zasićena C16
  
 8,4 %
Kaprinska zasićena C10
  
 3,4 %
Kaprilska zasićena C8
  
 3,3 %
Stearinska zasićena C18
  
 2,5 %
Oleinska monnezasićena C18:1
  
 15,3 %
Linoleic polinezasićena C18:2
  
 2,3 %
Ostale/Nepoznate
  
 0,4 %
Crveno: Zasićene; Narandžasto: Mononezasićene; Plavo: Polinezasićene

Upotreba

[uredi | uredi izvor]

Razdvajanje ulja i masti putem hidrolize, ili pod osnovnim uvjetima saponifikacije, daje masne kiseline, sa glycerinom (glicerol) kao nusproduktom, Izdijeljene masne kiseline su mješavina u rasponu od C4 do C18, u zavisnosti od vrste ulja/masti.[10][11] Podsjećajući na kokosovo ulje, palmino jezgreno ulje je prepuno miristinske i laurinske masne kiseline i stoga je pogodno za proizvodnju sapuna, prašaka za pranje i ličnu higijenu. Laurinska kiselina je važna u izradi sapuna: dobar sapun mora sadržavati najmanje 15 % lauraat za brzo pjenjenje, dok se sapun napravljen za upotrebu u morskoj vodi zasniva na gotovo 100 posto laurata.[12] U Drugom svjetskom ratu, Izvedenice palmitinske kiseline su korištene u kombinaciji sa benzinom, za proizvodnju napalma (naftenat i aluminij palm itat).[13]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Poku, Kwasi (2002). "Origin of oil palm". Small-Scale Palm Oil Processing in Africa. FAO Agricultural Services Bulletin 148. Food and Agriculture Organization. str. 3. ISBN 92-5-104859-2. Upotreblja se zastarjeli parametar |chapterurl= (pomoć)
  2. ^ Reeves, James B.; Weihrauch, John L.; Consumer and Food Economics Institute (1979). Composition of foods: fats and oils. Agriculture handbook 8-4. Washington, D.C.: U.S. Dept. of Agriculture, Science and Education Administration. str. 4. OCLC 5301713.
  3. ^ S.O. Aghalino (2000). "British Colonial Policies And The Oil Palm Industry In The Niger Delta Region Of Nigeria, 1900-1960" (PDF). African Study Monographs. 21 (1): 19–33. Arhivirano s originala (PDF), 16. 1. 2013. Pristupljeno 6. 10. 2016.
  4. ^ "Oilseeds: World Markets and Trade: Major Vegetable Oils: World Supply and Distribution (Commodity View)" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 27. 5. 2010. Pristupljeno 6. 10. 2016.
  5. ^ Chow, Ching Kuang (2007). Fatty Acids in Foods and their Health Implications, Third Edition. CRC Press. str. 241. Pristupljeno 2. 10. 2012. Referenca sadrži prazan nepoznati parametar: |coauthors= (pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  6. ^ Rakel, David (2012). Integrative Medicine. Elsevier Health Sciences. str. 381. Pristupljeno 2. 10. 2012. Referenca sadrži prazan nepoznati parametar: |coauthors= (pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  7. ^ a b "Palm Kernel oil". hudsonandknight.co.za. Hudson & Knight. Arhivirano s originala, 17. 10. 2013. Pristupljeno 12. 9. 2012.
  8. ^ Bjorklund, Chad (22. 11. 2010). "What are the benefits of palm kernel oil?". livestrong.com. The Lance Armstrong Foundation. Pristupljeno 12. 9. 2012.
  9. ^ Ang, Catharina Y. W., KeShun Liu, and Yao-Wen Huang, eds. (1999). Asian Foods[potrebna stranica]
  10. ^ Faessler, Peter; Kolmetz, Karl; Seang, Kek Wan; Lee, Siang Hua (2007). "Advanced fractionation technology for the oleochemical industry". Asia-Pacific Journal of Chemical Engineering. 2: 315. doi:10.1002/apj.25.
  11. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 13. 2. 2021. Pristupljeno 6. 10. 2016.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  12. ^ Musa, John J. (January–June 2009). "Evaluation of the Lubricating Properties of Palm Kernel Oil" (PDF). Leonardo Electronic Journal of Practices and Technologies (14): 107–114. ISSN 1583-1078.
  13. ^ Napalm

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]