Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Neutralnost i/ili ispravnost ovog članka je osporena. |
Ustaška vojnica je bila vojna grana Ustaškog pokreta, aktivna na prostoru Nezavisne države Hrvatske (danas Hrvatska i BiH) tokom drugog svjetskog rata. Iako je nastala kao ustaška stranačka vojska, Ustaška vojnica kasnije je postala regularni dio oružanih snaga NDH.
Svoje korijene UV ima u Ustaškoj vojsci koju je Ante Pavelić stvorio u emigraciji u Italiji od 1933. do 1937. godine. Naredbu o utemeljenju UV poglavnik Ante Pavelić izdao je 10. maja 1941. i do kraja 1941. ustrojeno je 12 djelatnih bojni. Početkom 1942. bojne su grupirane u djelatne stajaće sdrugove. Oko 30% ljudstva Ustaške vojnice činili su Bošnjaci.[nedostaje referenca] Novačenje u tu organizaciju vršilo se prvenstveno na dobrovoljnom pristupanju. Muslimani su imali i svoje vjerske službenika od kojih je jedan bio u činu muftije-pukovnika u najelitnijoj postrojbi Ustaške vojnice - Poglavnikovom tjelesnom zdrugu, a trojica Bošnjaka dosegla su čin ustaškog generala[nedostaje referenca].
Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Jedinica | Komanda | Brojno stanje |
---|---|---|
Poglavnikova tjelesna bojna | Zagreb | 1000 ljudi |
I. djelatna bojna | Sarajevo | 1100 ljudi |
II. djelatna bojna | Sarajevo | 600 ljudi |
III. djelatna bojna | Brčko | 550 ljudi |
IV. djelatna bojna | Jasenovac Bosanska Gradiška |
500 ljudi |
V. djelatna bojna | Glina | 600 ljudi |
VI. djelatna bojna | Bosanski Novi | 900 ljudi |
VII. djelatna bojna | Dvor na Uni | 1000 ljudi |
VIII. djelatna bojna | Banja Luka | 700 ljudi |
IX. djelatna bojna | Zagreb | 600 ljudi |
X. djelatna bojna | Slunj | 700 ljudi |
XI. djelatna bojna | Vrginmost | 700 ljudi |
XII. djelatna bojna | Kostajnica | 600 ljudi |
Crna legija | Istočna Bosna | 1500 ljudi |
Obrambena bojna | Jasenovac | 600 ljudi |
I. željeznička bojna | Zagreb | 600 ljudi |
II. željeznička bojna | Sarajevo | |
III. željeznička bojna | Osijek | |
Ustaško-domobranska pukovnija "Dr. Ante Pavelić" | 1800 ljudi | |
Bojna ustaških domobrana | Zagreb | |
Pripremna ustaška bojna | Zagreb | |
Bojna Njemačke momčadi | 800 ljudi |
Jedinica | Komandant | Sastav | Komanda |
---|---|---|---|
I. stajaći djelatni sdrug - Sarajevo | pukovnik Ivan Stipković | II. ustaška bojna Sarajevo XXII. ustaška bojna Vlasenica XXIV. ustaška bojna Sokolac |
Sokolac |
II. stajaći djelatni zdrug - Vinkovci | pukovnik Mihovil Sertić | Stožerna satnija Vinkovci IV. bojna Doboj VI. bojna Derventa XV. bojna Podravska Slatina XVI. bojna Našice XVIII. bojna Đurđenovac |
Našice |
III. stajaći djelatni sdrug - Karlovac | pukovnik Ante Magaš | V. bojna Švarča X. bojna Rečica XI. bojna Koprivnica XII. bojna Rovine XIII. bojna Samobor XXX. bojna Pisarovina XXXIII. bojna Ogulin XXXVII. bojna Đurđevac |
Karlovac |
IV. stajaći djelatni sdrug - Gospić | potpukovnik Delko Bogdanić | IX. bojna Gospić XVII. bojna Drniš XIX. bojna Senj XXXI. bojna Klanac XXXIV. bojna Smiljan |
Gospić |
V. stajaći djelatni sdrug - Livno | potpukovnik Rafael Boban | Stožerna satnija Livno Oklopna satnija Livno I. gorska stajaća bitnica Glamoč I. bojna Glamoč VII. bojna Livno XX. bojna Šuica XXV. bojna Ljubuški |
Livno |
I. prometni sdrug - Zagreb | I. bojna Zagreb Udarna bojna prometnih zdrugova Zagreb I. doknadna bojna Zagreb II. doknadna bojna Zagreb Posadna bojna Sveti Ivan Zelina |
Zagreb | |
II. prometni sdrug - Sarajevo | |||
I. novačka bojna | Hrvatski Karlovci | ||
II. novačka bojna | Osijek | ||
I. željezničko-stražarska bojna | Nova Gradiška | ||
Samovozna satnija | Zagreb | ||
Stražarski vod | Kerestinec | ||
Zagrebačka ustaška posadna bojna | Zagreb | ||
Sarajevska posadna satnija | Sarajevo |
Tokom NDH postojale su i paravojne ustaške postrojbe, tj. postrojbe koje su se nazivale ustaškima ali nisu bile pod kontrolom Vrhovnog zapovjedništva Ustaške vojnice. Bile su poznate i kao divlji ustaše ili seoske straže. Često su radile nerede u krajevima sa mješanim hrvatsko-srpskim ili muslimansko-srpskim stanovništvom i bile su na zlu glasu zbog zločina i pljačke. Formalno su prevedene u sastav Ustaške vojnice krajem 1941.
Einsatzstaffel der Deutschen Mannschaft (ES) bila je oružana jedinica njemačke manjine sa prostora NDH. Jedinica je bila veličine bojne od 3 satnije. Većina vojnika ES-a bili su iz Slavonije i Srijema. Komanda jedinice bila je u Osijeku. Prvi komandant ove jedinice bio je Jakob Lichtenberger, imenovan od strane Volksgruppenführera Branimira Altgayera, vođe etničkih Nijemaca u Hrvatskoj. ES je bio pod komandom Glavnog stožera Ustaške vojnice. Vojnici ES-a su isprva nosili uniforme Hrvatskog domobranstva, no početkom 1942. uvedene su uniforme u stilu Waffen SS-a. Pripadnici postrojbe polagali su zakletvu odanosti Adolfu Hitleru i Anti Paveliću.
Oznake činova od 3. augusta 1942.