Višegrad
 | Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
Višegrad | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Opština Višegrad | |
 | |
.svg) Grb | |
 Općina Višegrad u Bosni i Hercegovini | |
  Višegrad | |
| Koordinate: 43°46′57″N 19°17′17″E / 43.782406°N 19.28797°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Vlada | |
| • Načelnik | Mladen Đurđević[1] (SNSD) |
| Površina | |
| • Općina | 449,06 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 1,75 km2 |
| Nadmorska visina | 389 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 10.668 |
| • Općina (gustoća) | 23,76 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 5.379 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 3.073,71 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 73 240 |
| Pozivni broj | (+387) 58 |
| Matični broj | 203009[2] |
| Matični broj općine | 20087 |
| Veb-sajt | opstinavisegrad |
Višegrad je naseljeno mjesto i središte istoimene općine u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na rijeci Drini. Nalazi se u prostranoj kotlini rijeke Drine, na brežuljkastim padinama koje se blago uzdižu u planine visoke preko 1000 metara. Višegradska kotlina je jedna od rijetkih proširenja u toku rijeke Drine koji se sastoji djelimično od visokih klisura i planina.
Na mjestu gdje se planine koje čine uski i duboki kanjon Drine razdvajaju u prostranu kotlinu, stoji kameni 500 godina star most sa 11 lukova širokog raspona, poznatijeg svima kao "na Drini ćuprija". Most je dug oko 250 metara i širok oko 10 metara osim na sredini gdje je proširen sa dvije terase, sa svake strane po jedna. Taj dio mosta zove se kapija. Iduci iz čaršije, na lijevoj terasi se uzdiže stub na kome je ugrađena ploča sa natpisom stihotvorca Badija iz vremena 1571 kada je izgradnja mosta završena o onome ko je izgradio most i godinu kada je izgrađen. Nasuprot ovom stubu sa desne strane nalazi se terasa koja se zove Sofa. Sofa je uzdignuta sa dvije stepenice i ograđena kamenom ogradom kao i cijela dužina mosta.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Geografski položaj
[uredi | uredi izvor]| Rogatica | Srebrenica, Srbija | Srbija |
| Rogatica | 
|
Srbija |
| Rogatica Rudo |
Rudo | Srbija Rudo |
Brdo Bikavac se nalazi poviš desne strane grada, nekih 300 m visine od centra. Na njemu je fudbalski stadion "Drina".
U Garču je 1987. godine izgrađen novi armirano-betonski most na Drini za saobraćaj, kako bi se rasteretila stara ćuprija. Od Nove Mahale, nizvodno desnom obalom Drine vodi put za Župu, široku kotlinu koja je i najplodniji dio Višegrada. Ova kotlina se stepenasto uzdiže do brda - sela Gostilja, Janjac, Dikava i Stolac koja čine granicu između Bosne i Srbije. Ova granica je utvrđena još 1343. godine i ostala nepromijenjena. Župa je bogata raznim vrstama voća, a najviše ima šljiva požegača od kojih se pravila rakija, bestilj i pekmez.
Kultura
[uredi | uredi izvor]Nacionalni spomenici kulture
[uredi | uredi izvor]
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Višegrad nalaze se sljedeći spomenici:
- "Nekropola sa stećcima na lokalitetu Grebnice u naselju Drinsko",
- "Most Mehmed-paše Sokolovića" (historijski spomenik),
- "Prahistorijski tumulus i nekropola sa stećcima na lokalitetu Mramorje u zaseoku Raonići, Kaoštice" (historijsko područje).[3]
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Nacionalni sastav stanovništva - općina Višegrad
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – općina Višegrad | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[4] | 1991.[5] | 1981.[6] | 1971.[7] | 1961.[8] | |||
| Osoba | 10 668 (100,0%) | 21 199 (100,0%) | 23 201 (100,0%) | 25 389 (100,0%) | 24 762 (100,0%) | ||
| Srbi | 9 338 (87,53%) | 6 743 (31,81%) | 7 648 (32,96%) | 9 225 (36,33%) | 9 965 (40,24%) | ||
| Bošnjaci | 1 043 (9,777%) | 13 471 (63,55%)1 | 14 397 (62,05%)1 | 15 752 (62,04%)1 | 13 689 (55,28%)1 | ||
| Nepoznato | 180 (1,687%) | – | – | – | – | ||
| Hrvati | 33 (0,309%) | 32 (0,151%) | 60 (0,259%) | 68 (0,268%) | 89 (0,359%) | ||
| Nisu se izjasnili | 20 (0,187%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 16 (0,150%) | 634 (2,991%) | 125 (0,539%) | 74 (0,291%) | 73 (0,295%) | ||
| Muslimani | 13 (0,122%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | 7 (0,066%) | 319 (1,505%) | 858 (3,698%) | 141 (0,555%) | 824 (3,328%) | ||
| Bosanci | 6 (0,056%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | 5 (0,047%) | – | 86 (0,371%) | 106 (0,418%) | 97 (0,392%) | ||
| Romi | 2 (0,019%) | – | – | – | – | ||
| Pravoslavci | 2 (0,019%) | – | – | – | – | ||
| Makedonci | 1 (0,009%) | – | 6 (0,026%) | 3 (0,012%) | 7 (0,028%) | ||
| Slovenci | 1 (0,009%) | – | 4 (0,017%) | 2 (0,008%) | 8 (0,032%) | ||
| Ukrajinci | 1 (0,009%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | – | – | 15 (0,065%) | 15 (0,059%) | 6 (0,024%) | ||
| Mađari | – | – | 2 (0,009%) | 3 (0,012%) | 4 (0,016%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Višegrad
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Višegrad | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[4] | 1991.[5] | 1981.[6] | 1971.[7] | 1961.[8] | |||
| Osoba | 5 379 (100,0%) | 6 902 (100,0%) | 5 988 (100,0%) | 4 866 (100,0%) | 3 309 (100,0%) | ||
| Srbi | 5 112 (95,04%) | 2 619 (37,95%) | 2 446 (40,85%) | 2 141 (44,00%) | 1 638 (49,50%) | ||
| Nepoznato | 179 (3,328%) | – | – | – | – | ||
| Bošnjaci | 44 (0,818%) | 3 463 (50,17%)1 | 2 854 (47,66%)1 | 2 429 (49,92%)1 | 1 416 (42,79%)1 | ||
| Hrvati | 19 (0,353%) | 23 (0,333%) | 52 (0,868%) | 53 (1,089%) | 44 (1,330%) | ||
| Nisu se izjasnili | 8 (0,149%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 7 (0,130%) | 527 (7,635%) | 21 (0,351%) | 28 (0,575%) | 25 (0,756%) | ||
| Jugoslaveni | 5 (0,093%) | 270 (3,912%) | 518 (8,651%) | 107 (2,199%) | 117 (3,536%) | ||
| Crnogorci | 2 (0,037%) | – | 76 (1,269%) | 94 (1,932%) | 57 (1,723%) | ||
| Makedonci | 1 (0,019%) | – | 6 (0,100%) | 2 (0,041%) | 3 (0,091%) | ||
| Slovenci | 1 (0,019%) | – | 3 (0,050%) | 2 (0,041%) | 5 (0,151%) | ||
| Bosanci | 1 (0,019%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | – | – | 10 (0,167%) | 7 (0,144%) | – | ||
| Mađari | – | – | 2 (0,033%) | 3 (0,062%) | 4 (0,121%) | ||
Poznate ličnosti
[uredi | uredi izvor]- Ivo Andrić;
- Mehmed-paša Sokolović;
- Ljiljana Pirolić, književnica;
- Saša Stanišić, njemački književnik;
- Hamid Beširević, narodni heroj;
Znamenitosti grada
[uredi | uredi izvor]- Most Mehmed-paše Sokolovića
- Višegradska Banja
- Stara džamija Dobrun
- Manastir Dobrun
- Uskotračna pruga- voz „Ćiro“
- Sportski centar
- Sportska dvorana
- Zgrada „STARE GIMNAZIJE“
- Bikavac (brdo)
- Andrićgrad
Galerija
[uredi | uredi izvor]-
Sinagoga u Višegradu
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Centralna izborna komisija BiH - Lokalni izbori 2016". izbori.ba. Pristupljeno 13. 11. 2020.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Višegrad)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 12. 2022. Pristupljeno 13. 12. 2016.
- ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka
<ref>; naziv "popis2013" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem - ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 118)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 27. 12. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 27. 12. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 27. 12. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 27. 4. 2016.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
- Zvanični sajt općine Višegrad
- Zvanična prezentacija turističke organizacije Višegrad
- Visegrad Genocide Memories
.svg){kind=small}
