Vlada Gruzije
| Vlada Republike Gruzije | |
|---|---|
| gruzijski: საქართველოს მთავრობა | |
 | |
| Pregled | |
| Osnovano | 26. maj 1918. |
| Država / Teritorija |  Gruzija |
| Vođa | Premijer Gruzije |
| Imenuje | Predsjednik Gruzije |
| Glavni organ | Kabinet vlade Gruzije |
| Odgovorni organ | Parlament Gruzije |
| Sjedište | Tbilisi, Gruzija |
| Veb-sajt | gov |
Vlada Republike Gruzije (gruzijski: საქართველოს მთავრობა, sakartvelos mtavroba) je vrhovno tijelo izvršne vlasti u Gruziji koje provodi unutrašnju i vanjsku politiku zemlje. Sastoji se od premijera - šefa vlade - i ministara, a odgovoran je parlamentu Gruzije. Trenutne ovlasti i odgovornosti vlade uređene su izmjenama i dopunama Ustava Gruzije donesenim 2017. i 2018.[1] Od 14. maja 1991. do 9. novembra 1996. izvršna vlada Gruzije nazivala se Kabinet ministara Republike Gruzije (gruzijski: საქართველოს რესპუბლიკის მინისტრთა კაბინეტი).
Aktuelna vlada je ona koju predvodi Irakli Garibašvili, na funkciji od 22. februara 2021.
Ustavni okvir
[uredi | uredi izvor]Sastav
[uredi | uredi izvor]Vladu Gruzije čine premijer i ministri. Premijer je šef vlade. Pored ministara - koji su zaduženi za ministarstva i upravljaju određenim sektorom javne uprave - u vladu može biti uveden jedan ili više državnih ministara koji nadgledaju vladine zadatke od posebnog značaja. Članu Vlade ustavom je zabranjeno obnašati bilo koju drugu funkciju, osim u političkoj stranci, baviti se preduzetničkim aktivnostima ili primati naknade za bilo koju drugu aktivnost, osim za akademske i nastavne poslove. Vlada osigurava svoju zastupljenost u administrativnim pododjelima zemlje imenovanjem državnog predstavnika ili guvernera.
Šef vlade Gruzije je premijer, koji imenuje i razrješava ministre i dodjeljuje dužnosti potpredsjednika vlade jednom od članova vlade. Premijer i vlada odgovorni su parlamentu Gruzije.
Glasanje o povjerenju
[uredi | uredi izvor]Nakon priznavanja punih ovlaštenja novoizabranog parlamenta, Vlada se predaje ovlaštenju Parlamentu i nastavlja obavljati svoje dužnosti dok se ne imenuje novi premijer. U slučaju ostavke premijera ili prestanka njihovih ovlaštenja u suprotnom, vlada nastavlja djelovati sve dok se ne imenuje novi premijer. U oba slučaja, u roku od dvije sedmice, Parlament mora izglasati povjerenje Vladi koju je predložio kandidat za ured premijera kojeg je nominirala politička stranka koja je osigurala najbolje rezultate na parlamentarnim izborima. Za glasanje o povjerenju potrebna je većina od ukupnog broja članova parlamenta.
Ako glasanje o povjerenju Parlamenta ne bude usvojeno u utvrđenom roku, predsjednik Gruzije raspušta Parlament najranije dvije sedmice, a najkasnije tri tjedna nakon isteka odgovarajućeg vremenskog okvira, i raspisuje vanredne parlamentarne izbore. U roku od dva dana nakon izglasavanja povjerenja Vladi, predsjednik Gruzije imenuje premijera. Premijer zatim imenuje u roku od dva dana od njihovog imenovanja. Ako predsjednik ne imenuje premijera u utvrđenom roku, smatra se da je imenovan.
Glasanje o nepovjerenju
[uredi | uredi izvor]Izglasavanje nepovjerenja Vladi može se održati ako prijedlog predloži više od jedne trećine ukupnog broja članova parlamenta. Zajedno s prijedlogom za izglasavanje nepovjerenja, inicijatori nominiraju kandidata za premijera, a ovaj predlaže novu vladu. Ako parlament ne izglasa nepovjerenje Vladi, ti isti poslanici nemaju pravo predložiti izglasavanje nepovjerenja u narednih šest mjeseci. Izglasavanje povjerenja može pokrenuti i premijer. Pitanje povjerenja stavlja se na glasanje najranije 7. dana i najkasnije 14. dana nakon što je predstavljeno. Ako vlada ne uspije izglasati povjerenje parlamenta, predsjednik Gruzije raspusti parlament i raspisuje vanredne parlamentarne izbore.
Historija
[uredi | uredi izvor]Vrhovno izvršno tijelo prve Gruzijske Republike bila je Vlada Republike koju je izabralo Nacionalno vijeće Gruzije 26. maja 1918. Prema Ustavu usvojenom 21. februara 1921., Vlada se sastojala od predsjedavajućeg, kojeg je Parlament birao na godinu dana i ne više od dva uzastopna mandata, te ministara koje je predsjedavajući pozvao. Prije nego što je Ustav uspio u potpunosti provesti, usred invazije Crvene armije na Gruziju, vlada zemlje otplovila je u egzil u Francusku u martu 1921. godine i neko vrijeme nastavila funkcionirati kao vlada u emigraciji, dok je zemlju preuzela Boljševički revolucionarni komitet (Revkom). Gruzijom se upravljalo bez ustavnog poretka sve do 2. marta 1922. godine, kada je izvršna vlast dodijeljena Vijeću narodnih komesara Gruzijske SSR, koje je bilo odgovorno pred sovjetskim zakonodavstvom Gruzije, poznatom kao Vrhovno vijeće nakon 1937.[2]
U ustavu iz 1978. Vijeće narodnih povjerenika preimenovano je u Vijeće ministara. U novoj neovisnoj Gruziji, izvršna vlada bila je organizirana kao Kabinet ministara, kojim je predsjedavao premijer, a kojeg je imenovao predsjednik Gruzije. Nakon puča 1992. i ustavne stanke, prvi moderni ustav Gruzije, usvojen 24. avgusta 1995. godine, nije spomenuo vladu kao zasebno tijelo vlasti; svu izvršnu vlast izvršio je predsjednik preko imenovanih ministara.[2] Ustavnim amandmanom iz februara 2004. ponovo je uspostavljen položaj premijera i vlade Gruzije koji su bili odgovorni pred predsjednikom i parlamentom. U nizu amandmana usvojenih između 2010. i 2018. godine, Gruzija je transformirana u parlamentarnu demokratiju, pri čemu je većina izvršnih ovlasti predsjednika dodijeljena premijeru i vladi, dok je predsjednik ostao svečani šef države i zapovjednik -Glavni.[1]
Trenutni kabinet
[uredi | uredi izvor]| Ministarstvo | Ministre | Datum imenovanja |
|---|---|---|
| Premijer | Irakli Gharibašvili | 22. februara 2021 |
| Ministar unutrašnjih poslova | Vaktang Gomelauri | 8. septembra 2019 |
| Ministar regionalnog razvoja i infrastrukture | Irakli Karseladze | 22. februara 2021 |
| Ministar ekonomije i održivog razvoja | Natela Turnava | 18. aprila 2019 |
| Ministar vanjskih poslova | David Zalkaliani | 20. juna 2018 |
| Ministar finansija | Laša Khutsišvili | 1. aprila 2021 |
| Ministar odbrane | Juanšer Burtčuladze | 22. februara 2021 |
| Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta | Mikeil Čkenkeli | 13. novembra 2019 |
| Ministar zaštite okoliša i poljoprivrede | Levan Davitašvili | 15. decembra 2017 |
| Potpredsjednik Vlade, ministar pravde | Rati Bregadze | 1. aprila 2021 |
| Ministar IRL sa okupiranih teritorija, rada, zdravstva i socijalne zaštite | Ekaterina Tikaradze | 18. juna 2019 |
| Državni ministar za pomirenje i građansku ravnopravnost | Tea Akvlediani | 6. avgusta 2020 |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b "Constitutional Changes Passed on Final Reading". Civil Georgia (jezik: engleski). 19. 1. 2019. Pristupljeno 25. 3. 2018.
- ^ a b Rukhadze, Zaza (1999). საქართველოს კონსტიტუციური სამართალი [Constitutional law of Georgia] (jezik: gruzijski). Batumi.