XY sistem određivanja spola

Spolni hromosomi u rodu Drosophila
Polenske šišarke muške Ginkgo biloba , dvodomne vrste
Ovule žemske Ginkgo biloba

XY sistem određivanja spola je sistem određivanja spola koji se koristi za klasifikaciju mnogih sisara, uključujući ljude, neke insekte (rod Drosophila), neke zmije, neke ribe i neke biljke (rod Ginkgo). U ovom sistemu, spol jedinke određuje par spolnih hromosoma. Ženke obično imaju dvije kopije istog tipa spolnih hromosoma (XX) i nazivaju se homogametni spol. Mužjaci obično imaju dva tipa spolnih hromozoma (XY) i nazivaju se heterogametski spol. Kod ljudi, prisustvo X hromosoma odgovorno je za pokretanje ženskog razvoja; u odsustvu X hromosoma, fetus će se razviti u muškarca. Tačnije, gen SRY smješten na hromosomu Y važan je za diferencijaciju muškarca. Varijacije spolnog gena u kariotipu mogu uključivati rijetke poremećaje kao što su XX-muškarci (često zbog translokacije gena SRY u X hromosom) ili XY disgeneza gonada kod ljudi koji su spolja ženskog fenotipa (zbog mutacija u genu SRY). Pored toga, postoje i druge rijetke genetičke varijacije poput Turnerovog (XO) i Klinefelterovog sindroma (XXY). U većini vrsta u XY određivanju spola, organizam mora imati najmanje jedan X hromosom da bi mogao preživjeti.[1][2]

XY sistem je na nekoliko načina u kontrastu sa ZW sistemom određivanja spola koji se nalazi kod ptica, nekih insekata, mnogih gmizavaca i raznih drugih životinja, kod kojih je heterogametski spol ženski. Nekoliko decenija smatralo se da je kod svih zmija spol određen ZW-sistemom, ali bilo je zapažanja neočekivanih efekata na genetiku vrsta u porodicama Boidae i Pythonidae; naprimjer, reprodukcija partenogenezom proizvela je samo ženke, a ne mužjake, što je suprotno onome što se očekuje u ZW-sistemu. U ranim godinama 21. stoljeća takva su zapažanja podstaknula istraživanja koja su pokazala da svi dosad istraženi pitoni i udavi definitivno imaju XY-sistem određivanja spola.[3][4]

Sistem temperaturno ovisno određivanje spola nalazi se kod nekih gmizavaca i riba, a genomska kod pčela i nekih drugih insekata.

Mehanizmi

[uredi | uredi izvor]

Sve životinje imaju skup DNK kodova za gene na hromosomima. Kod ljudi, većina sisara i neke druge vrste, dva hromosoma, zvana hromosom X i Y, kod za spol. U ovim vrstama jedan ili više gena prisutni su na njihovom hromozomu Y koji određuju muškost. |U ovom procesu, hromosom X i hromosom Y djeluju kako bi se odredio spol potomstva, često zbog gena u Y hromosomu, koji kodiraju muškost. Potomstvo ima dva spolna hromosoma: sa dva X hromosoma razvit će ženska obilježja, (ras)parom XY muške.

Ljudi

[uredi | uredi izvor]
Par XY hromosoma muškarca, makon G-pruganja

Kod ljudi, polovina spermatozoida nosi X-hromosom, a druga polovina Y.[5] Jednostruki gen (SRY) na Y hromosomu djeluje kao signal za postavljanje razvojnog puta prema muškosti. Prisustvo ovog gena započinje proces virilizacije. Ovaj i drugi faktori rezultiraju skundarne spolne razlike kod ljudi.[6] Ćwelije u žena, sa dva X hromosoma, prolaze inaktivaciju X-a, u kojoj se inaktivira jedan od dva X-a. Inaktivirani X hromosom ostaje u ćeliji kao Barrovo tijelo.

Ljudi, kao i neki drugi organizmi, mogu imati rijedak hromosomski raspored koji je suprotan njihimvom fenotipskim obilježjima; naprimjer, muški fenotip sa XX ili XY-naizgled žene (vidi sindrom neosjetljivosti na androgen). Pored toga, može biti prisutan abnormalan broj spolnih hromozoma (aneuploidija, kao što je Turnerov sindrom, u kojem je prisutan jedan X hromosom i Klinefelterov sindrom, u kojem su prisutna dva X i jedan Y hromosom, sindrom XYY i sindrom XXYY. Ostali, rjeđi hromosomski aranžmani uključuju: sindrom trostrukog X, 48, XXXX i 49, XXXXX.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ https://sciencing.com/occurs-zygote-one-fewer-chromosome-usual-17818.html
  2. ^ "Can a Zygote Survive Without an X Sex Chromosome?". Education - Seattle PI. Pristupljeno 8. 11. 2020.
  3. ^ Gamble, Tony; Castoe, Todd A.; Nielsen, Stuart V.; Banks, Jaison L.; Card, Daren C.; Schield, Drew R.; Schuett, Gordon W.; Booth, Warren (2017). "The Discovery of XY Sex Chromosomes in a Boa and Python". Current Biology. 27 (14): 2148–2153.e4. doi:10.1016/j.cub.2017.06.010. PMID 28690112.
  4. ^ Olena, Abby. Snake Sex Determination Dogma Overturned. The Scientist July 6, 2017 [1]
  5. ^ "Five Facts about XX or XY". www.genderselectionauthority.com. 4. 3. 2014. Arhivirano s originala, 6. 10. 2016.
  6. ^ Fauci, Anthony S.; Braunwald, Eugene; Kasper, Dennis L.; Hauser, Stephen L.; Longo, Dan L.; Jameson, J. Larry; Loscalzo, Joseph (2008). Harrison's Principles of Internal Medicine (17th izd.). McGraw-Hill Medical. str. 2339–2346. ISBN 978-0-07-147693-5.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]

Šablon:Spol (biologija)