Zakon održanja mase
| Mehanika kontinuuma | |
|---|---|
| | |
Zakon održanja mase/materije kaže da će masa zatvorenog sistema ostati konstantna, bez obzira na procese koji se odvijaju unutar sistema. Ekvivalentan iskaz glasi da materija ne može biti stvorena/uništena,[1][2] ako može biti pretvarana iz jednog oblika u drugi. Ovo implicira da za bilo koji hemijski proces u zatvorenom sistemu, masa reaktanata mora biti jednaka masi produkata. Ovaj zakon je glavna ideja iza prvog zakona termodinamike.
Zakon o očuvanju materije (u smislu očuvanja čestica) može se smatrati aproksimativnim zakonom fizike koji važi samo u klasičnom smislu, prije pojave posebne relativnosti i kvantne mehanike. Masa se, općenito, ne održava u otvorenim sistemima, kada različiti oblici energije ulaze u sistem ili izlaze iz sistema. Međutim, zakon održanja mase za zatvorene sisteme, iz pogleda bilo kojeg invercijalnog okvira, nastavlja da važi u modernoj fizici.
Ovaj historijski koncept široko se koristi i mnogim oblastima, kao što su hemija, mehanika i dinamika fluida.
Generalizacija
[uredi | uredi izvor]Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]- Albert Einstein
- Jednačina kontinuiteta u dinamici fluida
- Ravnoteža energije podzemnih voda
- Ravnoteža mase
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "The Conservation of Mass | Learn Science at Scitable". www.nature.com (jezik: engleski). Pristupljeno 1. 8. 2024.
- ^ "4.2: Law of Conservation of Mass". Chemistry LibreTexts (jezik: engleski). 22. 6. 2016. Pristupljeno 1. 8. 2024.
