Zenon Kitijski

Poprsje Zenona Kitijskog

Zenon iz Kitijuma je bio helenistički filozof iz Kitijuma. Bio je osnivač stoičke filozofske škole, koju je predavao u Atini od oko 300. godine p.n.e. Zasnovan na moralnim idejama kinika, stoicizam je stavljao veliki naglasak na dobrotu i duševni mir koji se dobijaju životom vrlina u skladu s prirodom. Pokazao se vrlo popularnim i procvjetao je kao jedna od glavnih filozofskih škola od helenističkog perioda do rimskog doba, te je uživao u renesansi kao neostoicizam i u sadašnjoj eri kao moderni stoicizam.

Život

Bogati mladi feničanski trgovac sa Kipra, Zenon iz Kitijuma, prevozio je preko Mediterana tovar purpurne boje. Potrebno je hiljade i hiljade kuvanih školjki, mukotrpno otvaranih rukama, da bi se izdvojilo nekoliko grama njihovog dragocenog sastojka, poznatog kao carska ili kraljevska purpurna boja, kojom se bojila odeća careva i kraljeva. Brod je uleteo u strašnu oluju. Zenon i njegova žena za dlaku su izbegli smrt i talasi su ih odneli do grčke luke Pirej. Sa obale je bespomoćno posmatrao kako njegov dragoceni tovar tone i vraća se u okean iz kog je potekao.^[1]

Ovaj odlomak iz knjige Kako da razmišljate kao rimski imperator (2019) Donalda Robertsona ukazuje na to da naizgled haotične situacije u životu mogu drastično promijeniti ljudsku perspektivu i time uzrokovati dugoročne promjene, kao što je bio slučaj kod Zenona Kitijskog.

Potpuno izgubljen, Zenon se, po povratku u Atinu, srušio u gužvi pred tezgom prodavca knjiga. Ispostavilo se da je tu otkrio ciklus anegdota o Sokratu koji je napisao Ksenofont, jedan od najboljih Sokratovih učenika. Ono što je pročitao pogodilo ga je poput munje i potpuno mu promenilo život.^[1]

Ovo se može smatrati početkom Zenonovog bavljenja filozofijom, prvenstveno kinizmom a kasnije stoicizmom.

Zenon ispusti knjigu, uspravi se na noge i s uzbuđenjem upita prodavca knjiga: „Gde danas mogu sresti čoveka sličnog njemu?" U tom trenutku je tu prolazio čuveni filozof kiničke škole, Krates iz Tebe, i prodavac knjiga odgovori Zenonu:,,Sledi ovog čoveka" Zenon je, zaista, postao Kratesov sledbenik, usavršavajući se u kiničkoj filozofiji koju je utemeljio Diogen iz Sinope.^[2]

Diogen Laertije opisuje Zenona kao iscrpljenu, tamnoputu osobu, koja živi oskudnim, asketskim životom^[3] uprkos svom bogatstvu. To se poklapa s utjecajima kiničkog učenja, i barem je djelomično nastavljeno u njegovoj stoičkoj filozofiji. Od dana kada je Zenon postao Kratesov učenik, pokazao je snažnu sklonost ka filozofiji, iako s previše domaće skromnosti da bi asimilirao kiničku bestidnost. Stoga mu je Krates, u želji da izliječi ovu manu, dao punu čorbu od sočiva da pronese kroz Keramikus; a kada je video da se Zenon stidi i pokušava da to ne vidi, Krates je udarcem štapa razbio lonac. Dok je Zenon počeo da bježi u neprijatnosti dok mu je supa od sočiva tekla niz noge, Krates je prekorio: "Zašto bježiš, moj mali Feničaninu? Ništa te strašno nije zadesilo."^[3]

Filozofija

Slijedeći ideje Stare akademije, Zenon je podijelio filozofiju na tri dijela: logiku (široki predmet koji uključuje retoriku, gramatiku i teorije percepcije i mišljenja); fizika (ne samo nauka, već i priroda univerzuma); i etiku, čiji je krajnji cilj bio postizanje eudemonije kroz ispravan način života "u skladu s Prirodom". Budući da su Zenonove ideje kasnije proširili Hrizip i drugi stoici, može biti teško precizno odrediti šta je on mislio.

Djela

Nijedan od Zenonovih originalnih spisa nije preživio osim kao fragmentarni citati koje su sačuvali kasniji pisci. Najpoznatije od njegovih djela bila je njegova Republika, napisana u svjesnoj imitaciji ili u suprotnosti s Platonovom Republikom. Iako nije sačuvano, o njemu se zna više od bilo kojeg drugog njegovog djela. Ona je ocrtala Zenonovu viziju idealnog stoičkog društva.

Naslovi mnogih Zenonovih spisa su, međutim, poznati i glase:

Etički spisi

• Πολιτεία – Republika
• Περὶ τοῦ κατὰ φύσιν βίου – O životu u skladu sa prirodom
• Περὶ ὁρμῆς ἢ Περὶ ἀνθρώπου φύσεως – O impulsu, ili o prirodi ljudi
• Περὶ παθῶν – O strastima
• Περὶ τοῦ καθήκοντος – O dužnosti
• Περὶ νόμου – O pravu
• Περὶ τῆς Ἑλληνικῆς παιδείας – O grčkom obrazovanju

Fizički spisi

• Περὶ ὄψεως – O vidu
• Περὶ τοῦ ὅλου – O svemiru
• Περὶ σημείων – O znakovima
• Πυθαγορικά – Pitagorejske doktrine

Logički zapisi

• Καθολικά – Općenite stvari
• Περὶ λέξεων
• Προβλημάτων Ὁμηρικῶν εʹ – Homerski problemi
• Περὶ ποιητικῆς ἀκροάσεως – O poetskim čitanjima

Ostali radovi

• Τέχνη
• Λύσεις – Rješenja
• Ἔλεγχοι βʹ
• Ἄπομνημονεύματα Κράτητος ἠθικά
• Περὶ οὐσίας – O biću
• Περὶ φύσεως – O prirodi
• Περὶ λόγου – O Logosu
• Εἰς Ἡσιόδου θεογονίαν
• Διατριβαί – Diskursi
• Χρεῖαι

Reference

1. Robertson, Donald (2021). Kako razmišljati kao rimski imperator. Belgrade: Kontrast. str. 31.
2. Robertson, Donald (2021). Kako razmišljati kao rimski imperator. Belgrade: Kontrast. str. 32.
3. Laërtius, Diogenes (1925). Lives of the Eminent Philosophers. 2:7. Loeb Classical Library.