Šteta

Šteta je moralni i pravni koncept.

Bernard Gert štetu tumači kao nešto od sljedećeg:^[1]

• bol
• smrt
• invalidnost
• gubitak sposobnosti vještina ili slobode
• gubitak zadovoljstva.

Joel Feinberg daje prikaz štete kao zastoja u interesima.^[2] On razlikuje "interese blagostanja" od "skrivenih interesa". Stoga, po njegovom mišljenju, postoje dva tipa štete.

Dobrobitni interesi su

interesi za nastavak života u predvidivom intervalu, te interesi za vlastito fizičko zdravlje i snagu, integritet i normalno funkcioniranje nečijeg tijela, odsustvo apsorpcije boli i patnje ili groteskno izobličenje, minimalna intelektualna oštrina, emocijska stabilnost, odsustvo neosnovanih tjeskoba i ogorčenosti, sposobnost normalnog uključivanja u društvene odnose i uživanje i održavanje prijateljstava, barem minimalna primanja i finansijska sigurnost, podnošljiva društvena i fizička okruženje, i određenu količinu slobode od uplitanja i prisile.^[3]

„Skriveni interesi su“ su „krajnji ciljevi i aspiracije osobe“, kao što su „proizvodnja dobrih romana ili umjetničkih djela, rješavanje ključnog naučnog problema, postizanje visoke političke funkcije, uspješno podizanje porodice...“.

Reference

1. Gert 2004
2. Feinberg 1984.
3. Feinberg 1984, p. 37.

Dopunska literatura

• Feinberg, Joel. 1984. The Moral Limits of the Criminal Law, Volume 1: Harm to Others. New York: Oxford University Press.
• Bernard Gert, Common Morality, Oxford University Press, 2004.

Vanjski linkovi