Rasuna Said

Rasuna Said
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuInndonesiya Taƴto
Ɗuubi daygo14 Siilto 1910 Taƴto
ƊofordeManinjau Taƴto
Date of death2 Jolal 1965 Taƴto
Place of deathJakarta Taƴto
Cause of deathbreast cancer Taƴto
Place of burialKalibata Heroes Cemetery Taƴto
Dee/goriiwoDuski Samad Taƴto
WoldeIndonesian Taƴto
Sana'ajingaɗoowo siyaasaje Taƴto
Janngi toDiniyyah Puteri College Taƴto
LenyolMinangkabau Taƴto
DiinaDiina Lislaama Taƴto
Award receivedNational Hero of Indonesia Taƴto

Hajjah Rangkayo[tesko 1] Rasuna Said (14 suwee 1910 – 2 noowammbar 1965) ko kaɓantooɗo jeytaare leydi Indoneesi e hakkeeji rewɓe, haa teeŋti e hakkeeji maɓɓe e jaŋde e tawtoreede politik. Ko o golloowo politik e hoore makko ko adii e caggal jeytaare leydi Indoneesi, Rasuna Said wonti tergal e pelle politik keewɗe, caggal ɗuum o woni tergal e Diisnondiral Wakiili’en Yimɓe e Diiso Toowngo Wasiyaaji e laamu Sukarno. Sabu naatgol makko e hare jeytaare leydi Indoneesi, o anndiraa caggal maayde makko wonde ko o jaambaaro ngenndiijo

Nguurndam adanɗam

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Rasuna Said jibinaa ko to Maninjau ñalnde 14 suwee 1910. Ɓesngu makko ko juulɓe juulɓe. O mawni ko e galle kaaw makko nde tawnoo golle baaba makko ina keewi ittude mo e galle. O nanndaani e banndiraaɓe makko, o janngii duɗal diine, wonaa duɗal aduna, caggal ɗuum o ummii Padang Panjang, ɗo o janngi duɗal Dininyah, ngal hawriti e fannuuji diine e aduna. E hitaande 1923, o wonti balloowo jannginooɓe to duɗal sukaaɓe rewɓe Diniyah Putri, ngal Rahmah el Yunusiyah sosi, kono o arti e wuro makko duuɓi tati caggal nde duɗal ngal yani e yerɓo leydi. Ganndo biyeteeɗo Peter Post hollitii wonde Said naamnaama yo Yunisyah woppu laamu sabu ko kanko jannginta almudɓe ɓee fannuuji politik, ko Yunisyah haɗi ɗum.[2] Ndeen o janngii duuɓi ɗiɗi e nder duɗal jokkondirngal e politik e diine, o tawtoraama konnguɗi ɗi gardiiɗo duɗal ngal waɗata ko fayti e ngenndiyaŋkaagal e jeytaare Indoneesi.[3][4]

Golle politik hade jeytaare

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Rasuna Said

E hitaande 1926, Rasuna Said naati e fedde Sarekat Rakyat (Dental leƴƴi) jokkondirnde e kominist en, nde fusi caggal nde kominist en mbaɗi fitinaaji to Sumatra worgo e hitaande 1927. Hitaande rewtunde ndee, o wonti tergal lannda Dental Islaamiyankeewal, o ummii e... darnde e nder ardorde catal Maninjau. Caggal nde sosaa e hitaande 1930, o naati e Dental juulɓe Indoneesi (Persatuan Muslim Indonesia, Permi), fedde tuugiinde e Lislaam e ngenndiyaŋkaagal. Ndeen hitaande rewtunde ndee, Rasuna mo woni kala ina janngina to Padang Panjang, woppi golle mum caggal nde o luurdi e jom golle makko nde tawnoo Rasuna ina janngina almudɓe mum ko fayti e haajuuji golle politik ngam addude jeytaare leydi Indoneesi, o ummii Padang, ɗo Permi ardorde ina tuuginoo. Ko ɗoon o sosi duɗal sukaaɓe rewɓe.[3][5]

Ñalnde 23 oktoobar 1932, e nder batu renndo taƴre rewɓe Permi to Padang Panjang, Rasuna waɗii konngol jamaanu, tiitoonde mum ko « Ɗaɗi ngam heɓde ndimaagu yimɓe e nder Indoneesi mawɗo » , o ñiŋi bonnugol nguurndam yimɓe e bonnugol ngol ɓe mbaɗi to leñol Indoneesi e koloñaal. O wiyi kadi wonde Quraana ina ñiŋa koloñaal. Yontereeji seeɗa caggal ɗuum, e nder konngol goɗngol to Payakumbuh yeeso ujunere neɗɗo, o wiyi politik Permi ko jogaade imperiyaalisma no gaño nii. Hay so tawii ko jeertinaango ummoraade e mawɗo gooto, o jokki e wiyde wonde Quraana ina noddira imperiyaalisma ko gaño Islaam. O hollitii, "Eɗen poti heɓde ndimaagu Indoneesi, ndimaagu ina foti arde." Caggal ɗuum seeɗa o nanngaa, o tuumaa « aawde njiyaagu », o woni debbo Indoneesi gadano tuumaaɗo Speekdelict – haalde bonannde. Caggal ɗuum o ñaawaa lebbi 15 kasoo, ɗum addani mo teddungal e nder leydi ndii nde tawnoo ñaawoore makko e ñaawoore makko ina yaaji. O huutoriima ñaawoore makko ngam noddude jeytaare, o dañi ballal mawngal. O sokaa ko to Semarang, to Java hakkundeejo. Ko ɓuri ujunere neɗɗo ngari ngam seedtaade dille laana njoorndi nawta mo to Java.[3][6][7]

Min ndartoo ko e hoolaare! So en ndañii e hare men, maa en keɓ nafooje ɗiɗi. Ko adii fof, Indoneesi maa won ndimaagu ; ɗimmo oo, ko aljanna no Alla fodirnoo nii. Kadi so en ndartinii – kono en njaɓaani – ndeen noon, goonga, Indoneesi ndimaagu heɓataa, kono aljanna ina fadi haa jooni. Ko ɗum woni ko min ngoongɗini!

Ɓataake mo Rasuna Said neldi to board Permi nde o fadi ñaawoore.[8]

Rasuna yalti kasoo ko e hitaande 1934. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Permi to Padang fotde duuɓi nay. O golliima kadi e jaayndiyanke, o winndi binndanɗe ñiŋooje koloñaal Holanndee en e nder jaaynde kolees Raya. E hitaande 1938 o ummii o fayi Medan, caggal ɗuum o arti Padang caggal nde Japon yani e leydi Indiya fuɗnaange. Japonnaaɓe nanngi mo sabu makko jeyeede e fedde daraniinde jeytaare leydi Indoneesi, kono o woppitaa ko caggal nde laamu nguu huli saabaade mettere yimɓe. E hitaande 1943 o naati e konu Giyūgun, konu nguu, ngu Japonnaaɓe cosi to Sumatra. O walli e sosde fedde rewɓe, Hahanokai.[9][10]

Golle politik caggal jeytaare

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Rasuna wiyi nokku laana njoorndi LRT, lewru Duujal 2023

Caggal nde Indoneesi bayyinaa jeytaare mum ñalnde 17 ut 1945, Rasuna gollodiima e pelle daraniiɗe jojjanɗe aadee, e hitaande 1947 o wonti tergal mawngal e gardiiɗo taƴre rewɓe e nder Fedde Ngenndiije Dentuɗe (Fron Pertahanan Nasional). Caggal ɗuum o naati e fedde Volksfront, nde wonnoo fedde Dental Hare nde Tan Malaka, ngenndiyanke-kominist sosi. Sabu luural hakkunde ndee fedde e laamu diiwaan oo, Rasuna waɗtaa e kasoo fotde yontere. Rasuna kadi wonnoo ko tergal e Diiso Wakiili’en Sumatra (Dewan Perwakilan Sumatra), e lewru sulyee 1947 o wonti tergal e Goomu ngenndiijo hakkundeejo Indoneesi (KNIP), woni suudu sarɗiiji jooɗiiɗo. Ko adii jonnde go’aɓere fedde nde e hitaande 1949, o toɗɗaa e Goomu golle KNIP lomtotooɗo Sumatra. E hitaande 1950, o wonti tergal e Diiso Wakiili’en Leñol ngol. E hitaande 1959 o toɗɗaa tergal e Diiso Toowngo Wagginoore Indoneesi (Dewan Pertimbangan Agung), darnde nde o joginoo haa o maayi to Jakarta e hitaande 1965.[11][12][13]

Kaɓantooɗo hakkeeji rewɓe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Juulɗo dewondirɗo, Rasuna waɗii kampaañ tiiɗɗo ngam hakkeeji rewɓe to bannge jaŋde e politik, o miijii wonde ko o woni e dow mum koo, ko ɗum addani mo waawde haɓaade rewɓe. Diine makko ina hollita mo wonde rewɓe ina poti janngude. Nde o ummii Padang e hitaande 1931, o mettini heen no feewi nde o tawi rewɓe ina kaɗaa jaŋde e politik tiiɗɗo. Ko ɗoon o sosi duɗal, o sosi taƴre Permi wonande rewɓe e sukaaɓe rewɓe. E hitaande 1933, Permi, mo sukaaɓe daraniiɓe hakkeeji rewɓe e jaŋde diine sosi, ina joginoo ujunnaaje ujunnaaje terɗe rewɓe. Rewɓe ɓee, hono no pelle lislaam goɗɗe ɗee nii, ngoppaaka e nder taƴre leslesre, kono ina njogii darnde tiiɗnde e nder ardorde lannda kaa. Kono o daranii sariyaaji dewgal lislaam, haa arti noon e dewgal keewngal, o wiyi wonde caɗeele ɗe ɗum addanta ɗee ko batte caɗeele renndo, wonaa sariya oo e hoore mum.[3][14]

Nguurndam neɗɗo

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E hitaande 1929, Rasuna resi Duski Samad, gollodiiɗo makko jannginoowo, daraniiɗo politik. Jibnaaɓe makko njaɓaani dewgal ngal. Ɓe ndañi ɓiɗɗo debbo, kono dewgal ngal joofi ko e ceergal e fuɗɗoode kitaale 1930. Caggal mum o resi Bariun AS e nder sirlu, hay so tawii o wiyi wonde hare jeytaare ɓuri jom suudu makko teeŋtude.[15]

Maayde e caggal mum

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Rasuna maayi ko to Jakarta e rafi kanseer ñalnde 2 noowammbar 1965. O wirnaa ko e yanaande jaambaarooji Kalibata to Jakarta worgo. Ñalnde 13 noowammbar 1974, hooreejo leydi ndii, hono Suharto, bayyinaa wonde ko o jaambaaro ngenndiijo leydi Indoneesi sabu golle makko e hare ngam heɓde ndimaagu, ko kanko woni debbo nayaɓo tan rokketeeɗo ndee teddungal. Jalan H.R. Rasuna Said, gooto e ƴiye mawɗe Jakarta, inniraa ko makko.

Hajjah ko tiitoonde nde woni helmere teddungal wonande rewɓe timminɓe hijjoore to Makka, 'Rangkayo' ko tiitoonde aadaaji firtinde neɗɗo jogiiɗo jikkuuji moƴƴi e jawdi.[1]

^ Indoraaji (2019) ^ Posto, Piyeer (2009). Ansiklopedi leydi Indoneesi e nder wolde Pasifik. Brill. p. 580. ISBN 9789004190177. Template:Ciftor deftere: Parameeter mo anndaaka |agency= yejjitaama (ballal) ^ Juppude haa: a b c d e Winda 2009, p. 115. ^ Daneejo 2013, kello 100, 102-104. ^ Daneejo 2013, hello 104-107. ^ Juppu haa: a b Daneejo 2013, pp. 107-110. ^ Juppu haa: a b Republique 2014. ^ Daneejo 2013, h. 209. ^ Daneejo 2013, h. 114. ^ Kirib e Kahin 2004, p. 160. ^ Winda 2009, h. 114-116. ^ Tim Penyusun Sejarah 1970, pp. 23, 581, 597. ^ Daneejo 2013, h. 111, 115-116. ^ Daneejo 2013, kelle 99, 105, 112-114. ^ Daneejo 2013, kello 105-106, 114. Golle cifaaɗe windugo Kirib, R.B; Kahin, Odri (2004). Saggitorde daartol leydi Indoneesi. Jaaynde hulɓiniinde. ISBN 9780810849358. "HR Rasuna Said, Sang Haaloowo Ulung" [HR Rasuna Said, Haaloowo Dowlaaji]. Republika (e ɗemngal Indoneesi). Jakarta: Jaayndeeji PT. 3 Oktoobar 2014. Ƴeewtaa ko ñalnde 29 Duujal 2021. Nita (12 noowammbar 2019). "Walikota Sawahlunto Deri Asta Sandang Gelar Sangsako Adat" [Maire de Sawahlunto Deri Asta donne tranitional Rangkayo Mudo Dirajo honour]. Padangmedia.com (e ɗemngal Indoneesi). PT Padang jaayndeeji. Keɓtinaama ñalnde 30 Duujal 2021. Tim Penyusun Sejarah (1970), Seperempat Abad Dewan Perwakilan Rakyat Republique Indonesie [Caggal teeminannde feccere e Diisnondiral Wakiili’en Yimɓe leydi Indoneesi] (PDF) (e ɗemngal Indoneesi), Jakarta: Sekretariat DPR-GR, mooftaama e asli (PDF). ) ñalnde 7 abriil 2023, ƴettaa ko ñalnde 29 desaambar 2021 Daneejo, Salli (2013). "Rasuna wiyi: Liyon debbo dille jeytaare leydi Indoneesi". To wuro wiyeteengo Susan; Ting, Ting (njuɓɓudi). Rewɓe e nder dille ngenndiije Asii fuɗnaange-rewo (PDF). Jaaynde NUS. 98-123. Doi:10.2307/j.ctv1qv1g3.9. ISBN 978-979-96532-1-5. JSTOR j.ctv1qv1g3.9. Winda, D.A., binndol. (2009). Profaayiil 143 Pahlawan Indoneesi [Nate 143 Jaambaarooji Indoneesi] (e ɗemngal Indoneesi). Yogi: Pustaka Timur. ISBN 978-979-3837-31-4.