Abelmoschus angulosus | |
---|---|
Abelmoschus angulosus | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Koljeno: | Tracheophyta |
Razred: | Magnoliopsida |
Red: | Malvales |
Porodica: | Malvaceae |
Rod: | Abelmoschus |
Vrsta: | A. angulosus |
Dvojno ime | |
Abelmoschus angulosus Wall. ex Wight & Arn. | |
Baze podataka | |
Abelmoschus angulosus, trajnica iz porodice Malvaceae. Izvorni areal ove vrste je od Pakistana do Zapadne Malezije. To je grm i raste prvenstveno u sezonski suhom tropskom biomu.[1]
Abelmoschus angulosus je čvrsta, uspravna, zeljasta višegodišnja biljka ili grm koji obično naraste oko 100 - 200 cm u visinu, povremeno doseže 400 cm. Abelmoschus angulosus rasprostranjen je u cijeloj svojoj matičnoj regiji. Njegov opseg pojavljivanja uvelike premašuje vrijednosti za ugroženu kategoriju i pretpostavlja se da bi se to odrazilo na njegovo područje obitavanja. Iako je trenutačni trend populacije nepoznat, s obzirom na njegovu široku rasprostranjenost i pojavu u različitim staništima na različitim nadmorskim visinama, sumnja se da je populacija velika. Biljka je klasificirana kao 'najmanje zabrinjavajuća' na IUCN-ovom Crvenom popisu ugroženih vrsta (2019.)[2]
Istočna Azija - Pakistan, Indija, Šri Lanka, Kambodža, Laos, Vijetnam, Indonezija.[2]
Mlada sekundarna vegetacija i rubovi šuma, uglavnom u planinama, na nadmorskoj visini od 750 do 2000 metara. Često se nalazi uz potoke na srednjim do višim visinama u Šri Lanki.[2]
Biljka se uzgaja kao živica, posebno na Javi.[2]
Abelmoschus angulosus tercijarni je genetski srodnik i potencijalni donor gena bamije, Abelmoschus esculentus. Potvrđena je potencijalna otpornost na virus žutog mozaika i pepelnicu.