Akademija likovnih umjetnosti | |
---|---|
Most "Festina lente" ispred ALU (2013.) | |
Adresa | |
Obala Maka Dizdara 3 | |
Sarajevo, 71000 | |
BIH | |
Informacije | |
Osnutak | 1972. |
Osnivač | Muhamed Karamehmedović, Nada Pivac, Boro Aleksić, Alija Kučukalić i Zdenko Grgić |
Adm. osoblje | 9 |
Broj učenika | 2666 (2019.)[1] |
Službena stranica |
Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo (ALU) je fakultet u okviru Sveučilišta u Sarajevu u Bosni i Hercegovini, posvećen likovnoj umjetnosti.[2]
Osnovali su ga 1972. godine kao visokoškolsku ustanovu ugledni profesori, znanstvenici i priznati umjetnici koji su se školovali prvenstveno u Beogradu, Ljubljani i Zagrebu.[1]
Dom današnje ALU bila je prva i jedina evangelistička crkva izgrađena u doba austrougarske okupacije BiH. Crkva je sagrađena 1899. godine, a projektirao ju je arhitekt Karlo Paržik u romaničko-bizantskom stilu. Zgrada je devastirana početkom 1992. godine na početku bosanskog rata. Crkva je proglašena kulturno-povijesnim spomenikom, pa ju je Zavod za zaštitu kulturno-povijesne i prirodne baštine uvrstio na popis zaštićenih građevina.[1]
Muhamed Karamehmedović (povjesničar umjetnosti i prvi dekan ALU-a), Nada Pivac (akademski slikar), Mersad Berber (akademski slikar), Boro Aleksić (još jedan akademski slikar), Alija Kučukalić (akademski kipar) i Zdenko Grgić ( još jedan akademski kipar) neki su od poznatih profesora i osnivača Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu.[1]
Od prosinca 2019., Akademija je imala 2666 upisanih studenata od svog osnutka; do svibnja 2012. zabilježila je 1212 diplomanata na dodiplomskom studiju.[3] Poslijediplomski studij uveden je 1983.[1] Magistrira 237 studenata (M. A.).[1]
U Akademiji se nalazi šest odjela koji nude mnoštvo tečajeva:[1]
Akademija likovnih umjetnosti uvela je bolonjski obrazovni sustav (4 + 1) u školskoj godini 2006./07.
Ispred same zgrade nalazi se pješački most koji spaja Radićevu ulicu s Akademijom. Na mostu na rijeci Miljacki stoji izraz "Festina lente" (što na latinskom znači "polako žuri"). Konstrukcija od 38 metara koštala je oko 2 milijuna KM, a temeljila se na idejnim idejama i idejnom projektu tadašnjih studenata druge godine Dizajna proizvoda na ALU: Amila Hrustić, Adnan Alagić i Bojan Kanlić.[4][5]