Astečki kalendar

Sunčev kamen, poznat i kao astečki kalendar, izložen u Nacionalnom muzeju antropologije u Mexico City-ju.

Astečki kalendar je kalendarski sustav koji su koristili Asteci kao i drugi pretkolumbovski narodi središnjeg Meksika. To je jedan od mezoameričkih kalendara i dijeli osnovnu strukturu kalendara stare Mezoamerike.

Kalendar se sastojao od kalendarskog ciklusa od 365 dana po imenu xiuhpohualli (broj ili brojenje godina) i obrednog ciklusa od 260 dana po imenu tonalpohualli (broj dana). Ova dva ciklusa se kombiniraju u eru od 52 godine, koja se ponekad naziva "kalendarski krug". Prvi kalendar smatra se poljoprivrednim kalendarom, jer potječe od Sunčevog kretanja, a drugi se smatra svetim kalendarom.

Kalendarska godina je počinjala prvom pojavom asterizma Plejade na istoku baš pred zoru,^[1] (što se zove helijakalni izlazak).

Tonalpohualli

Tonalpouali ("broj dana") je ciklus od 260 dana, svaki dan je jedinstveno označen kombinacijom broja (od 1 do 13) i jednim od dvadeset oznaka (imena) za dane. Svakim novim danom uvećava se broj dana i smjenjuje ime: nakon 1 Krokodil dolazi 2 Vjetar, 3 Kuća, 4 Gušter itd. do 13 Trska. Zatim se ponavlja ciklus brojeva, idući dan je 1 Jaguar. Ciklus oznaka se nastavlja do 7 Cvijet, a onda se i on ponavlja pa je idući dan 8 Krokodil. Kako bi se ponovno došlo do 1 Krokodil potrebno je 260 (13×20) dana.

Oznake dana

Skup oznaka za dane korišten u središnjem Meksiku istovjetan je onom koji su koristili Mixteci i donekle sličan onome iz ostalih mezoameričkih kalendara.

Svakoj oznaci za dan također pripisuju i jedan od četiri kardinalna pravca.

Postoje različitosti u načinu na koji su znaci za dane crtani ili urezivani. Ovdje prikazani su iz Codex Magliabechiano.

Slika Nahuatl ime Izgovor Prijevod Pravac Cipactli [siˈpaktɬi] Krokodil Aligator Kajman Krokodilsko Čudovište Istok Ehecatl [eʔˈeːkatɬ] Vjetar Sjever Calli [ˈkalli] Kuća Zapad Cuetzpalin [kʷetsˈpalin] Gušter Jug Coatl [ˈkoː(w)aːtɬ] Guja Zmija Istok Miquiztli [miˈkistɬi] Smrt Sjever Mazatl [ˈmasaːtɬ] Jelen Zapad Tochtli [ˈtoːtʃtɬi] Zec Jug Atl [aːtɬ] Voda Istok Itzcuintli [itsˈkʷintɬi] Pas Sjever Ozomatli Ozomahtli [osoˈmaʔtɬi] Majmun Zapad

Slika Nahuatl ime Izgovor Prijevod Pravac Malinalli [maliːˈnalli] Trava Jug Acatl [ˈaːkatɬ] Trska Istok Ocelotl [oˈseːloːtɬ] Jaguar Sjever Quauhtli Cuauhtli [ˈkʷaːwtɬi] Orao Zapad Cozcaquauhtli Cozcacuauhtli [koːsaˈkʷaːwtɬi] Lešinar Jug Ollin Olin [ˈoliːn] Pokret Potres Istok Tecpatl [ˈtekpatɬ] Kremen Kremeni nož Sjever Quiahuitl Quiyahuitl [kiˈ(j)awitɬ] Kiša Zapad Xochitl [ʃoːtʃitɬ] Cvijet Jug

Vjetar i Kiša predstavljeni su likovima njima pridruženih bogova, Ehecatla odnosno Tlaloca.

Ostale oznake na kamenu pokazivale su sadašnji svijet i svjetove prije njega. Svaki svijet je nazivan "sunce", a svako sunce je imalo svoju vrstu stanovnika. Asteci su vjerovali da se nalaze u petom suncu i da će i ono, kao i sva ranija sunca, nestati zbog svojih nesavršenosti. Obilježavane su svake 52 godine, jer su vjerovali da je to životni ciklus i da bi bogovi na kraju bilo kojeg od životnih ciklusa mogli oduzeti sve što ljudi imaju i uništiti svijet.

Trinaestice

Skup od trinaest numeriranih dana poznat je po španjolskoj riječi trecena (trece - trinaest). Svaka od dvadeset trecena u 260-dnevnom ciklusu bila je povezana s nekim božanstvom:

Trecena Božanstvo 1 Krokodili – 13 Trska Ometeotl 1 Jaguar – 13 Smrt Quetzalcoatl 1 Jelen – 13 Kiša Tepeyollotl 1 Cvijet – 13 Trava Huehuecoyotl 1 Trska – 13 Zmija Chalchiuhtlicue 1 Smrt – 13 Kremen Tonatiuh 1 Kiša – 13 Majmun Tlaloc 1 Trava – 13 Gušter Mayahuel 1 Zmija – 13 Potres Xiuhtecuhtli 1 Kremen – 13 Pas Mictlantecuhtli

Trecena Božanstvo 1 Majmun – 13 Kuća Patecatl 1 Gušter – 13 Lešinar Itztlacoliuhqui 1 Potres – 13 Voda Tlazolteotl 1 Pas – 13 Vjetar Xipe Totec 1 Kuća – 13 Orao Itzpapalotl 1 Lešinar – 13 Zec Xolotl 1 Voda – 13 Krokodil Chalchiuhtotolin 1 Vjetar – 13 Jaguar Chantico 1 Orao – 13 Jelen Xochiquetzal 1 Zec – 13 Cvijet Xiuhtecuhtli

Povezani članci

• Mayanski kalendar

Literatura

• Aztec Calendar Handbook, by Dr. Randall C. Jimenez / Richard Graeber, ISBN 0966116313

Izvori

1. Brad Schaefer (Yale University). Heliacal Rising: Definitions, Calculations, and some Specific Cases (Essays from Archaeoastronomy & Ethnoastronomy News, the Quarterly Bulletin of the Center for Archaeoastronomy, Number 25.) [1]

Vanjske poveznice

• Detailed description of the temalactl from Mexico's Museo Nacional de Antropolgía (engl.)
• Daily Aztec Calendar (engl.)
• Aztec Calendar Animated Shows Actual Working Mechanism of Native Calendar (engl.)