Balajos

Dodaj infookvir "monarh".
(Primjeri uporabe predloška)
Balajosov novčić

Balajos (grč. Βαλλαῖος) je bio ilirski vladar s kraja 2. stoljeća pr. Kr. Povijesni dokumenti o njemu i njegovoj vladavini vrlo su oskudni. Ranijeg kralja Ilirije, Genecija, koji je u stvari bio i posljednji kralj Ilirije, porazili su Rimljani 168. godine pr. Kr. i odveli u Rim. Iako uloga koju je Balajos imao u Iliriji poslije Gencija nije jasna, treba vjerovati da je podržavao rimske interese u regiji. Pronađen je veliki broj metalnih novčića, najviše brončanih i nekoliko srebrnih, koji je Balajos dao iskovati što upućuje na pretpostavku da je bio veoma utjecajna ličnost. Kovanje novca ukazuje na gospodarsku i političku stabilnost Balajosove vladavine.

Gencijeva prijestolnica Skadar je pretvorena u sjedište nove rimske provincije Ilirije, a Balajos je vladao s Hvara ili Rhizone (Risan u Crnoj Gori). O Genciju postoji nešto više podataka vjerojatno zbog njegovog udjela u povijesti Rima na području Ilirije. Ali, u usporedbi s Balajosom, pronađeno je mnogo manje novčića koje je Gencije dao iskovati.

Balajosovi novčići su, između ostalog, pronađeni na Hvaru i u Risnu. Novčići s Hvara nemaju natpis s titulom kralja za razliku od onih iz Risna. I u dolini rijeke Neretve koje je naseljavalo ilirsko pleme Daorsi, u njihovom gradu Daorsonu, otkrivena je kovnica s alatom i 39 različitih novčića. Dvadeset devet od njih nosi lik kralja Balajosa.[1] Nekoliko primjeraka je nađeno i u Italiji; na Tremitima i Apuliji.

Usprkos Balajasovoj aktivnosti vezanoj za novac, nema drugih dokaza koji bi potvrdili njegovu ulogu koju je imao u ilirskim krajevima. Na nekoliko pronađenih primjeraka novčića nalazi se utisnut štit na jednoj strani te leteći konj Pegaz, mitološko biće, i slova "B", "A" i "L", s druge strane. U danom vremenu i području, pojedini gradovi kovali su svoj novac u Makedoniji. Tako je i Gencije kovao svoj novac tamo. Međutim, navedena tri slova se ne mogu povezati ni s jednim gradom, vladarom, plemenom ili narodom osim imena Balajos. Drugi primjerci novčića nose puno ime Balajosa i njegov lik.

U lipnju 2010. na lokalitetu Carine u Risnu, otkriveno je 4.600 metalnih novčića kralja Balajosa, smještenih u posudi sličnoj loncu.[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac245.nsf/AllWebDocs/dioArhivirana inačica izvorne stranice od 4. prosinca 2008. (Wayback Machine): I upravo ilirski vladari kao Gencije, Ballaios te vladari lokalnih naroda Daorsa, Labeata na našim prostorima počinju stavljati svoje likove na novac. (pristupljeno 23. ožujka 2015.)
  2. Radio Kotor, 10. 6. 2010. Otkriven novac kralja Balajosa. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. ožujka 2012. Pristupljeno 23. ožujka 2015. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]