Baćino

Baćino ili Baćin[1] (mađ. Bátya) je selo u jugoistočnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 33,86 km četvornih.

Zemljopisni položaj

[uredi | uredi kôd]

Nalazi se 2 km južno od Kalače, 8 km sjeverno od Fajsina, 6 km jugoistočno od Voktova, na 46°29' sjeverne zemljopisne širine i 18°57' istočne zemljopisne dužine, 8 km sjeverozapadno od Miške i 10 km sjevernije od Dušnoka, istočno od obale rijeke Dunava.

Upravna organizacija

[uredi | uredi kôd]

Upravno pripada kalačkoj mikroregiji u Bačko-kiškunskoj županiji. Poštanski broj je 6351.

U sastav Baćina ulaze naselja Duolnji Salaši (Tilkina) (mađ. Alsószállások[1]), Guornji Salaši (mađ. Felsőszállások), Sirkuova (mađ. Cirókhát), Panjentica (mađ. Tuskópuszta), nekada i Huoroz (Horoza, mađ. Oroszpuszta).[1][2] Upravno joj pripada i Kerkeja (mađ. Kereki), a kerkejski teritorij dijeli s Kalačom.[1]

U Baćinu se nalaze hrvatska, romska i njemačka manjinska samouprava.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

U Baćinu živi 2239 stanovnika (2005.). Mađari su većina. Hrvata je 13,8%, Roma je 1%, Nijemaca je 0,6%, Srba je 0,3%, Rumunja je 0,2% te ostalih. Rimokatolika je 85%, kalvinista je 3%, luterana je 0,6%, grkokatolika je 0,2%, židovske vjere je 0,2% te ostalih.

Hrvati u Baćinu

[uredi | uredi kôd]

U Baćinu se nalazi i jedinica hrvatske manjinske samouprave u Mađarskoj. Baćinski kao i dušnočki Hrvati pripadaju skupini podunavskih Hrvata, govore slavonskim dijalektom hrvatskog jezika, koji je staroštokavsko narječje ekavskog govora. Na ovo područje su doselili u 16. stoljeću iz Slavonije.[3] Baćinski Hrvati se još nazivaju i rackim Hrvatima[4]

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Baćinski Hrvati održavaju svoju manifestaciju Veliko racko prelo.[5]

Hrvati iz Dušnoka i Baćina na dan svete Ane hodočaste u Čikuzdu u kapelicu sv. Ane.[6]

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]

Školovanje na hrvatskom jeziku za hrvatsku manjinu je kao i u Aljmašu, Baji, Dušnoku, Bikiću i Kaćmaru, je organizirano tako, da se hrvatski jezik predaje kao predmet i to 4 odnosno 5 sati tjedno, i to u nižim razredima (1. – 4.).[7]

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]
  • Endre Pászthory, učitelj
  • Károly László, topnik iz 1848/49.
  • dr Zoltán Fehér, učitelj i pisac
  • Teri Harangozó

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ a b c d Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (PDF)
  2. ↑ MAGYARORSZÁG HELYSÉGNÉVTÁRA, 2012 Központi Statisztikai Hivatal
  3. ↑ Croatica Kht_ Povijest Hrvata u Mađarskoj. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. prosinca 2007. Pristupljeno 27. kolovoza 2008.
  4. ↑ Podravina.net  Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. rujna 2007. (Wayback Machine) Sanja Vulić: Kalendar Hrvata u Mađarskoj 2001.(PDF)
  5. ↑ Croatica.hu  Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. kolovoza 2020. (Wayback Machine) Prela, balovi i pokladne zabave u Bačkoj 2008.
  6. ↑ Hrvatski glasnik br. 29/2005.  Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. rujna 2008. (Wayback Machine) Sveta Ana (PDF)
  7. ↑ Hrvatski glasnik  Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. ožujka 2016. (Wayback Machine) Više od 80 prvaka i domalo 500 učenika, 8. rujna 2005. (PDF), 800 KB

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]