Bizonja | |
---|---|
Država | Mađarska |
Regija | Zapadno Podunavlje |
Županija | Đursko-mošonjsko-šopronska |
Površina | |
• Ukupna | 30,04 km2 |
Koordinate | 47°57′51″N 17°12′53″E / 47.96403°N 17.21480°E |
Stanovništvo | |
• Ukupno | 1470 (49) |
Vremenska zona | CET (UTC+1) |
• Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
Poštanski broj | 9223 |
Pozivni broj | 96 |
Stranica | http://www.bezenye.hu |
Bizonja (mađarski: Bezenye; njemački: Pallersdorf, na čunovsko-gradišćanskom narječju: Bizunja),[1] selo u sjeverozapadnoj Mađarskoj u županiji (megye) Đursko-mošonjsko-šopronskoj, naseljeno još od rimskog doba. Najstariji stanovnici bili su Teutoni, a u novijoj povijesti dolaze Pečenezi, u mađarskom jeziku nazivani Besenyő, odakle mu i ime Bezenye, odnosno Bizonja. Hrvati (gradišćanski Hrvati) Haci, podrijetlom iz Dalmacije naseljavaju ga pojavom Turaka na balkanskim prostorima, i otada su većinsko stanovništvo. Ima i nešto Nijemaca koji su se tu naselili u 18. stoljeću. U novije vrijeme (2005.) Hrvati iz Bizonje na čelu s Tildom Kőrösi sklapaju partnerstvo s kulturno-umjetničkim društvom iz Šenkovca u Hrvatskoj.
U Bizonji je bio rođen Matijaš Laáb pisac i prevoditelj Novog zavjeta na hrvatskom jeziku gradišćanskih Hrvata.