Blaž Podmanicki

Blaž Podmanicki, dio spomenika Matiji Korvinu.

Blaž Podmanicki, Blaž Mađar (Magjar) (mađ. Magyar Balázs, lat. Blasius Magyar) (u. Košice, 1490.[1]), hrvatsko-ugarski vojni zapovjednik i visoki hrvatski državni dužnosnik. Obnašao dužnost bana Bosne, Dalmacije, Hrvatske i cijele Slavonije[2][3] i sedmogradskog vojvode (1472. – 1475.).[1][4]

Bio je zapovjednik pod Ivanom Hunjadijem.[5] i kraljev vojvoda. Uspješno ratovao za kralja Matiju Korvina (1458. – 1490.) u ratu protiv Frankapana po zapadnoj Hrvatskoj.[3] Jedan od vođa Crne čete.

Za vrijeme kraljevanja Matije Korvina, obnašao dužnost hrvatskog i slavonskog bana 1470. – 1472. i 1482. godine. Na dužnost bana došao je nakon niza smjena u kratkom razdoblju. Godine 1466. kralj je smijenio Nikolu Iločkog s mjesta bana Slavonije, a za bana Dalmacije, Hrvatske i Slavonije stavio je Ivana Thuza od Laka s kojim je usporedno banom Slavonije bio Jan Vitovec. Nakon Vitovčeve smrti 1468. godine, Thuz od Laka banuje sam, početkom 1469. za podbana dobiva pečuškog biskupa Ivana Česmičkog koji skupa banuju do veljače 1470. godine. Tada je kralj smijenio obojicu, a za bana Bosne, Dalmacije, Hrvatske i cijele Slavonije postavio je Podmanickog. Dužnost je obnašao sam do proljeća 1471., kad kraljevom odlukom za sudruga u službi dobiva dotadašnjeg kraljičina rizničara Damjana Horvata od Litve. Skupa obnašaju dužnost za ta područja do sredine 1471., kad je banstvo nad Bosnom izdvojeno iz njihove nadležnosti i dodijeljeno Nikoli Iločkom koji je postao izabrani kralj Bosne. Ostala područja Podmanicki i Horvat vode do kraja 1471. godine. Sljedeći nadnevak koji govori o promjeni banstva je veljača 1472., kad izabrani kralja Bosne Nikola Iločki s Damjanom Horvatom skupa obnaša dužnost bana Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Još poslije u travnju 1472. nalazi se povijesne dokumente gdje se Podmanickog naziva banom Dalmacije i Hrvatske, no najvjerojatnije iz povijesnih razloga.[2]

Kći Benigna udala se za Pavla Kinižija.[3]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ a b Markó, László (2006). A magyar állam főméltóságai Szent Istvántól napjainkig: Életrajzi Lexikon [Veliki dužnosnici države Ugarske od kralja sv. Stjepana do naših dana: životopisna enciklopedija] (mađ.). Helikon Kiadó. ISBN 963-547-085-1., str. 288.-289.
  2. ↑ a b Vedran Klaužer: Djelovanje Blaža Mađara, bana Bosne, Dalmacije, Hrvatske i cijele Slavonije u njegovom prvom mandatu (1470. - 1472.). Prilog poznavanju vršenja banske dužnosti u 15. stoljeću, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti / Zbornik Zavoda za povijesne znanosti IC JAZU / Zbornik Historijskog zavoda JA / Zbornik Historijskog instituta JA, sv.30 br.- prosinac 2012., str. 124., 125., 126.
  3. ↑ a b c Rudolf Horvat: Povijest Hrvatske, Petrinja, 1904. Poglavlje Kulturna povijest Hrvatske g. 1386.-1526., str. 396. Iz zbirke Harvardskog sveučilišta, pokrovitelj digitaliziranja Google.
  4. ↑ Treptow, Kurt W. & Popa, Marcel (1996). Historical Dictionary of Romania. Scarecrow Press, Inc. ISBN 0-8108-3179-1., str. p. lviii.
  5. ↑ Kubinyi, András (2008). Matthias Rex. Balassi Kiadó. ISBN 978-963-506-767-1., str. 70,

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Vedran Klaužer: Croatian-Slovak Connections through the Activities of Blaise Magyar. An Example of Political and Family Connections between Slovak and Croatian Nobility, u: Slovensko a Chorvátsko: Historické paralely a Vzˇtahy (do roku 1780) / Slovačka i Hrvatska: povijesne paralele i veze (do godine 1780.) (predano za tisak)[1]
Prethodnik: Hrvatski ban
(1470. - 1472.) 		Nasljednik:
Ivan Thuz od Laka Damjan Horvat od Litve
Nedovršeni članak Blaž Podmanicki koji govori o hrvatskom banu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
  1. ↑ Klaužer je u ovom radu obradio karijeru, obiteljske i ine veze, posjede Blaža Mađara iz doba prije nego je bio banom u hrvatskom dijelu kraljevstva.