Camino Real de Tierra Adentro

Camino Real de Tierra Adentro
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Meksiko
Godina uvrštenja2010. (34. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iv
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:1351
Koordinate22°36′29″N 102°22′45″W / 22.60806°N 102.37917°W / 22.60806; -102.37917
Camino Real na zemljovidu Meksika
Camino Real
Camino Real
Zaštitni znak ELCA
Zaštitni znak ELCA

Camino Real de Tierra Adentro (šp. za „Kraljevski put unutarnje zemlje”), poznat i kao Put srebra (Camino de La Plata) je 2.560 km dug stari trgovački put koji je od 1598. do 1882. godine spajao Ciudad de Mexico i San Juan Pueblo (Novi Meksiko, SAD).[1] 646 km sjevernog dijela puta, koji je u SAD-u, je od 13. listopada 2000. godine zaštićen kao Nacionalni povijesni put pod upravom Državnog ureda nacionalnih parkova i pomoći udruge El Camino Real de Tierra Adentro Trail Assoc. (CARTA).[2]

Karta puta s današnjim državama

Južni dio ovog puta, dug 1.400 km od Ciudada de Mexica do SAD-a, zajedno sa svojih 59 spomenika, je upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi 2010. godine[3] kao „300 godina upotrebljavan put kojim se prenosilo srebro iz Zacatecasa, Guanajuata i San Luis Potosíja, te živa uvezena iz Europe, pri čemu su stvorene društvene, kulturne i vjerske veze između Španjolaca i američkih indijanaca”.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Put je neslužbeno korišten za trgovinu među indijanskim plemenima još od najranijih vremena. Službenim trgovačkim putom je postao tek 1598. godine kada je konkvistador Don Juan de Oñate slijedio trag vodeće skupine doseljenika u doba španjolskih osvajanja. Putovanje njime, u karavani kola i pješice, je trajalo oko 6 mjeseci, uključujući 2-3 tjedna odmora tijekom putovanja. Prema dnevnicima koje su vodi doseljenici, često su se lovile lokalne životinje uz stazu, kako bi se nadopunila hrana koju bi ponijeli sa sobom. Put je uvelike poboljšao trgovinu između španjolskih multietničkih naselja, u kojima su se spojila europska i indijanska umjetnost, i pomogao je španjolskim osvajačima u širenju kršćanstva diljem osvojene zemlje.

Put je procvao kada je otkriveno srebro u njegovoj blizini, nakon čega su osnovani brzorastući gradovi kao npr. Zacatecas i San Luis Potosí u 17. stoljeću. Pored njih su nastale brojne postaje na putu u obliku utvrda ili španjolskih rančeva (haciendas). Put je doživio još dva procvata, na kraju 18. i sredinom 19. stoljeća, tijekom čega se novcem od trgovine obnavljaju mnoge adobe crkve u kamenu i grade se kameni mostovi preko rijeka i potoka, te se prošireuju hacijende i grade javno-društvene zgrade u naseljima i gradovima.

Put je korišten do 1882. godine kada ga zamjenjuje željeznica. Na kraju, željeznica je zamijenila utabane staze i tijekom vremena su njegovi tragovi i uopće dokazi njegova postojanja potpuno izblijedili iz pamćenja.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Camino Real de Tierra Adentro
  1. ↑ Rachel Louise Snyder, Camino Real  Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. prosinca 2008. (Wayback Machine) časopis American Heritage travanj/svibanj 2004. (engl.)
  2. ↑ Službena stranica Državnog ureda nacionalnih parkova: El Camino Real de Tierra Adentro National Historic Trail (engl.)
  3. ↑ UNESCO na popis svjetske baštine upisao tri kulturne i tri prirodna lokaliteta 1. kolovoza 2010. na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 12. prosinca 2011.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Meksiku
Kulturna baština (27)
Akvedukt Padrea Temblequea (2015.) • Hospicij Cabañas u Guadalajari (1997.) • Camino Real de Tierra Adentro (2010.) • Povijesni utvrđeni grad Campeche 1999.) • Casa Luis Barragán (2004.) • Ruševine Chichen Itze (1988.) • Središnji gradski kampus sveučilišta UNAM (2007.) • Pretkolumbovski grad El Tajín (1992.) • Franjevačke misije Sierra Gorde u Querétaru (2003.) • Povijesno središte i rudnici Guanajuata (1988.) • Povijesno središte grada Meksika i Xochimilco (1987.) • Stari dio grada Morelia (1991.) • Stari grad Oaxaca i ruševine Monte Albána (1987.) • Pretkolumbovski grad i nacionalni park Palenque (1987.) • Arheološki lokalitet Paquimé, Casas Grandes (1998.) • Samostani na padinama Popocatépetla (1994.) • Povijesno središte Puebla (1987.) • Utvrđeni grad San Miguel de Allende i Atotonilco svetište (2008.) • Spomenici Santiaga de Querétara (1996.) • Slike na stijenama Sierre de San Francisco (1993.) • Pretkolumbovski grad Teotihuacán (1987.) • Nasadi agave i mjesta za proizvodnju tekile u okolici grada Tequila (2006.) • Spomenici u Tlacotalpanu (1998.) • Predkolumbovski grad Uxmal (1996.) • Prapovijesne špilje Yagula i Mitle u Dolini Oaxaca (2010.) • Arheološka nalazišta Xochicalcoa (1999.) • Stari dio grada Zacatecasa (1993.)
Meksička zastava
Prirodna baština (6)
Mješovita baština (2)
Nematerijalna svjetska baština (7)
Charrería, konjička tradicija Meksika (2016.) • Domorodačka proslava Dana mrtvih (2008.) • Mariachi (2011.) • Tradicionalna meksička kuhinja, živa kultura predaka na primjeru Michoacána (2010.) • Parachicosi tradicionalnog siječanjskog festivala u gradu Chiapa de Corzo (2010.) • Pirekua, tradicionalna pjesma naroda P’urhépecha (2010.) • Živa tradicija i spomen mjesta plemena Tolimán naroda Otomí-Chichimeca uključujući Peña de Bernal, čuvara svetog područja (2009.) • Ritualna ceremonija naroda Voladores (2009.)