Daranj[1] (mađ. Darány) je selo u južnoj Mađarskoj.
Zauzima površinu od 28,10 km četvornih.
Nalazi se na 45° 58' 49" sjeverne zemljopisne širine i 17° 35' 7" istočne zemljopisne dužine, 3,5 km sjeveroistočno od Drave i granice s Republikom Hrvatskom. Najbliže naselje u RH je Novi Gradac.
Barča je 7 km prema jugozapadu, Išvandin je 2,5 km sjeverno-sjeveroistočno, Zádor je 4 km istočno-jugoistočno, Dombol (Dombov) je 2,5 km jugoistočno, Gardonja je 2 km južno-jugoistočno, a Tomašin je 2 km južno-jugozapadno.
Upravno pripada Barčanskoj mikroregiji u Šomođskoj županiji. Poštanski broj je 7988.
U ovom selu djeluje jedinica hrvatske manjinske samouprave.
Prvi pisani dokumenti spominju Darány 1437., kad ga se darovali obitelji Marczali. Vjerojatno je da je Darány postojao i prije. Ime župe u obliku Daron se spominje 1455., prigodom posvećivanja crkve sv. Ivana Krstitelja.
Za vrijeme turske vlasti su porezni popisi (defteri) zabilježili 30 odnosno 56 kuća.
Selo je pripadalo plemićima Nádasdyjima, a kasnije Széchenyijima.
Prvi Hrvat koji se naselio u Daranj je došao u godinama nešto prije početka Drugoga svjetskog rata. Daranj je bio selo mađarskog stanovništva uglavnom kalvinističke vjere.[1]
Kroz Darány prolazi državna cestovna prometnica br. 6. Kroz selo prolazi željeznička prometnica Velika Kaniža – Pečuh. 1 km južno od sela prolazi željeznička pruga Barča – Viljan. U selu je željeznička postaja, a postaja na udaljenoj pruzi Barča – Viljan također nosi ime ovog sela.
Daranj je poznato lovište. Kroz povijest su obližnje velike šume su izvorom daranjskih prihoda. Staništem su brojnih zaštićenih životinjskih vrsta.[1]
Daranj ima 1019 stanovnika (2001.). Mađari su većina. Romi čine 4%, Hrvati čine 1,3%, Nijemci čine 0,4%, nepoznate nacionalnosti i onih koji su se odbili nacionalno izjasniti je 14% te ostali. Rimokatolika je 43,5%, kalvinista je 28,1%, luterana 0,6%, grkokatolika 0,3% te ostalih.