Diatomeje | |
---|---|
Sistematika | |
Domena: | Eukaryota |
Carstvo: | Chromista |
Divizija: | Bacillariophyta |
Poddivizija: | Bacillariophytina |
Razred: | Bacillariophyceae Haeckel, 1878 |
Baze podataka | |
Diatomeje (lat. Bacillariophyceae), razred alga kremenjašica opisan 1878.; dio je poddivizije Bacillariophytina. Sastoji se od četiri podrazreda s preko 13 000 vrsta[1]
Diatomeja (razred Bacillariophyceae), je bilo koji član razreda algi Bacillariophyceae (divizija Chromophyta), s oko 16 000 vrsta koje se nalaze u sedimentima ili vezane za čvrste tvari u svim vodama Zemlje. Dijatomeje su među najvažnijim i najplodnijim mikroskopskim morskim organizmima i služe izravno ili neizravno kao hrana mnogim životinjama. Dijatomejska zemlja, tvar sastavljena od fosilnih dijatomeja, koristi se u filtrima, izolaciji, abrazivima, bojama i lakovima te kao baza u dinamitu.[2]
Dijatomeje mogu biti jednostanične ili kolonijalne. Silicizirana stanična stijenka tvori školjku nalik na kutiju (frustule) sastavljenu od preklapajućih polovica (epiteka i hipoteka) probušenih zamršenim i delikatnim uzorcima. Hrana se skladišti kao kapljice ulja, a zlatno-smeđi pigment fukoksantin maskira klorofil i karotenoidne pigmente koji su također prisutni. Dijatomeje se obično dijele u dva reda na temelju simetrije i oblika: okrugle nepomične Centrales imaju radijalne oznake; izduženi Pennales, koji se kreću klizećim pokretima, imaju peraste (nalik na pero) oznake.[2]
Tijekom reprodukcije, obično diobom stanica, preklapajuće se polovice ljuske odvajaju i svaka luči (obično) manju donju polovicu. Dakle, pojedinačne dijatomeje formirane od uzastopnih donjih polovica pokazuju progresivno smanjenje veličine sa svakom podjelom. U nekoliko mjeseci može doći do čak 60 posto smanjenja prosječne veličine. Povremeno stvaranje spora služi za vraćanje dijatomejske linije na njezinu izvornu veličinu.[2]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bacillariophyceae | |
Wikivrste imaju podatke o taksonu Bacillariophyceae |