Dušnok

Dušnok (mađ. Dusnok)[1] je selo u jugoistočnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 57,47 km četvornih.

Zemljopisni položaj

[uredi | uredi kôd]

Nalazi se nedaleko od Aljmaša, na 46°23' sjeverne zemljopisne širine i 18°58' istočne zemljopisne dužine, u regiji Južni Alföld, 8 km južno od Miške i 10 km južno od Baćina, nekoliko kilometara istočno od Dunava.

Upravna organizacija

[uredi | uredi kôd]

Upravno pripada kalačkoj mikroregiji u Bačko-kiškunskoj županiji. Poštanski broj je 6353. Upravno mu pripada pustara Boršat (mađ. Borsoshátpuszta), a Ižačka (hrv. Izsákpuszta).,[1] Lenes i Papföld.[2]

Delegat Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj za Dušnok ulazi kao predstavnik Bačke. U sastavu od ožujka 2007. je to Angela Šokac Marković.[3]

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

U Dušnoku živi 3396 stanovnika (2008.). Pored Mađara, u selu žive i Hrvati, kojih je 25% te Nijemci i Romi kojih je oboje od 1%.

Hrvati u Dušnoku

[uredi | uredi kôd]

U Dušnoku se nalazi i jedinica hrvatske manjinske samouprave u Mađarskoj koja je uspostavljena 1994. Dušnočki, kao i baćinski Hrvati pripadaju skupini podunavskih Hrvata, govore slavonskim dijalektom hrvatskog jezika, koji je staroštokavsko narječje ekavskog govora. Na ovo područje su doselili u 16. stoljeću iz Slavonije.[4] Dušnočki Hrvati se još nazivaju i rackim Hrvatima[5]

O njima je pisao dr Marin Mandić, a u povijesti je zabilježeno da se znameniti subotički Hrvat Ilija Kujundžić bio skrbio za duhovni život tamošnjeg stanovništva, posebice Hrvata, a velika je bila i uloga isusovca, bunjevačkog Hrvata iz Čavolja, Petra Pančića, koji je svoje učenike odgajao u hrvatskom i katoličkom duhu.[5]

Kultura

[uredi | uredi kôd]

U Dušnoku djeluje Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Dušnok", koje je osnovano 11. svibnja 2000. zbog očuvanja hrvatske kulture i narodnih običaja za mladi naraštaj.[6]

Na blagdan Duhova, racki Hrvati održavaju svoju duhovsku manifestaciju koja traje dva dana, Racke Duhove odnosno Racke Pinkusde[7] (od 1993.). Ostale značajne manifestacije su Racko prelo, Ivanjdan, 20. kolovoza, Berbena svečanost[8] te Veliko racko prelo.[9]

Hrvati iz Dušnoka i Baćina na dan svete Ane hodočaste u Čikuzdu u kapelicu sv. Ane.[10]

2003. su Dušnok i selo Trnjani kod Slavonskog Broda uspostavili prijateljske veze.[8]

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]

Školovanje na hrvatskom jeziku za hrvatsku manjinu je kao i u Aljmašu, Baji, Baćinu, Bikiću i Kaćmaru, je organizirano tako, da se hrvatski jezik predaje kao predmet i to 4 odnosno 5 sati tjedno, i to u nižim razredima (1. – 4.).[11]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ a b Folia onomastica croatica, 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (PDF)
  2. ↑ Mađarski statistički ured
  3. ↑ ÖRF  Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. srpnja 2011. (Wayback Machine) Odibrani delegati za Državnu samoupravu, 5. ožujka 2007.
  4. ↑ Croatica Kht_ Povijest Hrvata u Mađarskoj. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. prosinca 2007. Pristupljeno 26. kolovoza 2008.
  5. ↑ a b Podravina.net  Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. rujna 2007. (Wayback Machine) Sanja Vulić: Kalendar Hrvata u Mađarskoj 2001.(PDF)
  6. ↑ KPD Karpati Lipovljani. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. lipnja 2008. Pristupljeno 26. kolovoza 2008. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  7. ↑ Horvát kisebbségi önkormányzat[neaktivna poveznica]
  8. ↑ a b Hrvatski glasnik  Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. ožujka 2016. (Wayback Machine) Jubilarni, XV., Racki Duhovi u Dušnoku: Velika kulturna manifestacija i pučka zabava, 7. lipnja 2007. (PDF)
  9. ↑ Croatica.hu  Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. kolovoza 2020. (Wayback Machine) Prela, balovi i pokladne zabave u Bačkoj 2008.
  10. ↑ Hrvatski glasnik, br. 29/2005.  Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. rujna 2008. (Wayback Machine) Sveta Ana (PDF)
  11. ↑ Hrvatski glasnik  Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. ožujka 2016. (Wayback Machine) Više od 80 prvaka i domalo 500 učenika, 8. rujna 2005. (PDF), 800 KB

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]