Epistephium | |
---|---|
Epistephium sclerophyllum | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Tracheophyta |
Razred: | Liliopsida |
Red: | Asparagales |
Porodica: | Orchidaceae |
Potporodica: | Vanilloideae |
Tribus: | Vanilleae |
Rod: | Epistephium Kunth |
Baze podataka | |
Epistephium, biljni rod iz porodice kaćunovki, dio tribusa Vanilleae.
Postoji 28 vrsta iz tropske Južne Amerike i Velikih Antila[1]
Ovaj rod zemaljskih orhideja izvorno su opisali Humboldt, Bonpland & Kunth (H.B.K.) 1822. godine. Ime je izvedeno iz grčkog epistephes što znači vijenac ili kruna, a odnosi se na čašku na vrhu jajnika. Tipična vrsta, prikupljena u departmanu Tolima, Kolumbija, je Epistephium elatum, objavljena 1822. u Syn. pl. Aequin. 1:340.[2]
Cvjetovi i opći habitus biljke Epistephium podsjećaju na Sobralia. Međutim, oni nisu povezani i primjer su konvergentne evolucije. Listovi Epistephiuma su sjajni, s neobičnom mrežastom (razgranatom) strukturom žila, dok su listovi Sobralia bez sjaja i isprepleteni s paralelnim žilama.[2]
Svjetski kontrolni popis jednosupnica prepoznaje 22 vrste Epistephiuma. Ostali zemaljski rodovi koji pripadaju ovom plemenu uključuju Pogonia, Isotria i Cleistes. Osobine koje Epistephium dijeli sa skupinom Vanilla uključuju krilate sjemenke i prisutnost pravih polinija. Epistephium cvjetovi imaju četiri stisnuta, zrnasta polinija. Međutim, navika rasta razlikuje se između vanilije (epifitske, s oštrim, fleksibilnim, dugim stabljikama) i Epistephiuma (zemaljske, s uspravnim rastom).[2]
Stanište se proteže od otvorenih savanskih travnjaka i prerija do vrućih, vlažnih nizina i niskih planinskih prašuma. Uglavnom su to velike biljke poput trske, koje narastu do 5-6 metara visine. Epistephium ima vršne cvatove od kojih svaki uzastopno nosi nekoliko cvjetova. Cvjetovi su veliki, jarkih boja, često boje lavande i kratko traju.[2]
Nema.