FK Slavija Istočno Sarajevo

FK Slavija
Puno ime FK Slavija Istočno Sarajevo
Osnovan 1908.
Igralište SRC Slavija
Kapacitet 6000
Liga Prva liga RS
2022./23. 4.
Domaći dres
Gostujući dres

FK Slavija je bosanskohercegovački nogometni klub iz Istočnog Sarajeva, BiH. Svoje utakmice kao domaćin igra na stadionu SRC Slavija.

Povijest kluba

[uredi | uredi kôd]

Od osnutka do drugog svjetskog rata

[uredi | uredi kôd]

Slavija je bila prvi športski klub osnovan u Sarajevu, 1908. godine kao Đački sportski klub (ĐSK) Sarajevo.[1] Glavni pokretači osnivanja bili su učenici sarajevske gimnazije. Prvu službenu utakmicu Slavija je odigrala tek 1911. godine protiv selekcije austrijskih vojnika, i pobijedila 4:2. Godine 1913. hrvatski dio članova napušta Slaviju i formira Hrvatski športski klub Sarajevo, dok ostali mijenjaju ime kluba u Srpski sportski klub Sarajevo.[1] Klub nakratko prekida s radom da bi 1919. godine obnovljen. 1921. je promijenio ime u SK Slavija Sarajevo.[1] Poslije Prvog svjetskog rata Slavija i SAŠK su jedini sarajevski klubovi koji se natječu u najvišem rangu Kraljevine Jugoslavije. U sezoni 1935./36. Slavija je zauzela drugo mjesto u državi, prvi je bio beogradski BSK, a u sezoni 1939./40. Slavija je bila treća, iza zagrebačkog Građanskog i BSK. Jedna od najpoznatijih Slavijinih utakmica jeste pobjeda nad mađarskim Ferencvárosem 1940. u Mitropa kupu, 3:0, što je bilo senzacionalno. Ferencvárosi je tada bio jedan od najboljih europskih klubova, a Mađarska viceprvak svijeta. Na uzvratnom je susretu Slavija izgubila rezultatom 11:1.

Posljednju utakmicu pred Drugi svjetski rat Slavija je odigrala 30. ožujka 1941. godine protiv BSK na stadionu na Marin Dvoru. Klub je raspušten 1944. godine.[1]

Obnova rada kluba

[uredi | uredi kôd]

Inicijativa o obnavljanju FK Slavija potekla je od dugogodišnjih sportskih radnika s područja Sarajeva, i to u jeku rata koji je počeo 1992. godine. Prvi predsjednik obnovljene Slavije bio je Veso Mandić, potpredsjednik Sretko Banjanin, treneri Nebojša Kovačević i Vlado Regoje, tajnik Dragan Savović, a svu dokumentaciju, akte i registraciju kluba uradio je Sretko Banjanin. Obnovljen je službeno 1993. godine pod imenom FK Slavija Srpsko Sarajevo.[1] Prvo gostovanje ekipe Slavije poslije obnove rada bilo je gostovanje kadeta koji su od 10. do 20. kolovoza 1995. boravili na fruškogorskom izletištu Testera. U listopadu 1996. odigrana je prva utakmica prvog tima u Loznici. FK Loznica, član Prve "B" lige SR Jugoslavije pobijedila je Slaviju 7:0.

Sadašnjost

[uredi | uredi kôd]

Klub je poznat i po svojoj omladinskoj školi i ulaganju u vlastiti igrački kadar. Sve omladinske selekcije natječu se u omladinskim ligama BiH. Živa je suradnja s klubovima iz Srbije, posebno Partizanom i Crvenom zvezdom.

1997. godine raspuštena je kompletna ekipa i uprava se okrenula kadetima, nogometašima rođenim 1980. i 1981. godine, što se pokazalo ispravnim.

2004. je promijenio ime u FK Slavija Istočno Sarajevo.[1] Slavija se od sezone 2004./05. do 2015./16 natjecala u Premijer ligi BiH. Najveći uspjeh kluba u posljeratnoj povijesti je drugo mjesto i osvajanje Kupa BiH u sezoni 2008./09., te igranje u Intertoto kupu.

Trenutačno se natječu u Prvoj ligi RS.

Nastupi u Europi

[uredi | uredi kôd]
Sezona Natjecanje Kolo Država Klub Rezultat
1940. Mitropa kup 1/4 Ferencvárosi TC 3:0, 1:11
2007 Intertoto kup 1. kolо UE Sant Julià 3:2, 3:2
2. kоlо Otelul Galati 0:0, 0:3
2009. Europska liga 2. pretkolo Aalborg Boldspilklub 3:1, 0:0
3. pretkolo MFK Košice 0:2, 1:3

Poznati igrači

[uredi | uredi kôd]

Unutrašnje poveznice

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ a b c d e f (eng.) Weltfussbalarchiv  Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. svibnja 2019. (Wayback Machine) FK Slavija Istočno Sarajevo – Bosnia and Herzegovina – ФК Славија Источно Сарајево – Club Profile, Club History, Club Badge, Results, Fixtures, Historical Logos, Statistics (pristupljeno 9. svibnja 2019.)

Vanjska poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • u
Prva jugoslavenska nogometna liga
Sezone

1923. • 1924. • 1925. • 1926. • 1927. • 1928. • 1929. • 1930. • 1930./31. • 1931./32. • 1932./33. • 1934./35. • 1935./36. • 1936./37. • 1937./38. • 1938./39. • 1939./40. • 1940./41. • Drugi svjetski rat  • 1945. • 1946./47. • 1947./48. • 1948./49. • 1950. • 1951. • 1952. • 1952./53. • 1953./54. • 1954./55. • 1955./56. • 1956./57. • 1957./58. • 1958./59. • 1959./60. • 1960./61. • 1961./62. • 1962./63. • 1963./64. • 1964./65. • 1965./66. • 1966./67. • 1967./68. • 1968./69. • 1969./70. • 1970./71. • 1971./72. • 1972./73. • 1973./74. • 1974./75. • 1975./76. • 1976./77. • 1977./78. • 1978./79. • 1979./80. • 1980./81. • 1981./82. • 1982./83. • 1983./84. • 1984./85. • 1985./86. • 1986./87. • 1987./88. • 1988./89. • 1989./90. • 1990./91. • 1991./92.

Klubovi (1923. – 1941.)
Klubovi (1946. – 1992.)
Autonomne pokrajine