František Sláma

František Sláma
Rođenje19. studenog 1923.
Smrt5. svibnja 2004.
Žanroviklasična glazba
komorna glazba
Djelatno razdoblje1946.1997.
AngažmanČeška filharmonija
Češki radio
Značajni instrumenti
violončelo, viola

František Sláma (Herálec, Moravska, 19. studenog 1923.Říčany, 5. svibnja 2004.) bio je poznati češki violist i violončelist na području klasične i komorne glazbe.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Glazbena karijera

[uredi | uredi kôd]

Sláma je rođen 19. studenog 1923. u mjestu Herálec, podno Bohemijsko-moravskog visočja. Do svoje osamnaeste godine radio je u kamenolomu, kada nakon susreta s glazbenim predagogom Karelom Pravoslavom Sádlom, odlučuje promijeniti svoj život. U želji da postane glazbenik podupro ga je i sam Sádlo, koji ga je 1941. godine upisao na Praški konzervatorij. Tamo je do 1948. učio je violončelo u klasi svoga upisatelja i komornu glazbu kod profesora Václava Talicha. Od 1948. do 1952. svoje glazbeno obrazovanje nastavio je na Glazbenoj akademiji u Pragu. Za to vrijeme več je bio član Češke filharmonije, u kojoj je svirao sve do 1981.

Poznati dirigent Václav Talich ohrabrio ga je, zajedno s Milanom Munclingerom, da iskoristi svoj entuzijazam za komornu glazbu i da se okuša i u vođenju komornih orkestara, što je sljedećih 45 godina Sláma i radio. 1946. bio je osnivatelj Talichovog komornog orkestra. Od 1953. do 1976. svirao violu da gambu u komornom sastavu Pro Arte Antiqua, koji je izvodio djela srednjovjekovne i renesansne glazbe. Istovremeno, 1954. postaje član baroknog ansambla Ars Redidiva, koji se zalagao za popularizaciju barokne glazbe (po uzoru na njega nastao je i Hrvatski barokni ansambl), a u njemu je svirao sve do 1997. godine. S navedenim ansamblima Sláma je osvojio i brojne nagrade, ali i premijerno izvodio suvremene skladbe (npr. Ilja Hurník, Sonata da camera i Jan Tausinger, Evocations).

Pedagogija i publicistika

[uredi | uredi kôd]

Od sedamdesetih bio je profesor na Praškom konzervatoriju. Napisao je nekoliko knjiga i mnoštvo članaka o tadašnjim češkim glazbenim umjetnicima. Surađivao je i s Češki radijom, gdje je bio suradnik na glazbenim emisijama. 2001. objavio je knjigu Z Herálce do Šangrilá a zase nazpátek, u kojoj opisuje zbivanja na češkoj glazbenoj sceni od četrdesetih sve do devedesetih god. XX. st.. U knjizi je opisao ili spomenuo brojne skladatelje, dirigente i pedagoge, ukjlučujući i Václava Talicha, Johna Barbirollia, Andréa Cluytensa, Herberta von Karajana, Ericha Kleibera, Otta Klemperera, Rafaela Kubelíka, Charlesa Mackerrasa, Lovru pl. Matačića, Antonia Pedrottia, Rozhdestvensky, Wolfganga Sawallischa, Leopolda Stokowskog i mnoge druge. Svoj arhiv, u kojem se nalazi 5000 negativa fotografija i više od 150 sati zvučnih zapisa i snimaka Talicha, Munclingera, Ars Redidive i drugih čeških glazbenika, darovao je Češkom glazbenom muzeju.

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • (češ.) Koláčková, Ivetta, "František Sláma", Galerija Rudolfinum, Prag (Česká filharmonie) br. 4 (1), str. 47., 2004. – 2005.
  • (češ.) Vašatová, Jana, "Filharmonikové v souboru Ars rediviva (Ars Rediviva's 50th anniversary)". Galerija Rudolfinum, Prag (Česká filharmonie) br. 1 (1), str. 33-34, 2001. – 2002.
  • (engl.) Tyler, Sean, International Who's Who in Music and Musicians, šesnaesto izdanje, Cambridge: IBC, 1998.
  • (fr.) Pâris, Alain; Jean-Yves Bras; Pierre Breton, Dictionnaire des interprètes et de l´interprétation musicale au XX siècle, 1995., Pariz: Laffont. ISBN 2-221-08064-5.
  • (češ.) Československý hudební slovník osob a institucí, II. svezak, Prag, State Music Publishing. 1965.
  • (češ.) Kozák, Jan (1964), Českoslovenští hudební umělci a komorní soubory, Prag: State Music Publishing, str. 427, 454, 479.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]