Gospodarstvo Dominikanske Republike
| Gospodarstvo Dominikanske Republike | ||
|---|---|---|
| ||
| Središnja banka Dominikanske Republike | ||
| Valuta | pezo | |
| Fiskalna godina | Standardna kalandarska godina[1] | |
| Gospodarske organizacije | WTO, CAFTA-DR | |
| Statistika | ||
| BDP (PPP) | 93,38 milijardi USD (2011.)[1] (74. (2011. proc.[1]) | |
| BDP rast | 4,5% (2011. proc.)[1] | |
| BDP per capita | 9.300 USD (2011. proc.)[1] | |
| BDP po sektoru | poljoprivreda (14,6%), industrija (22,3%), usluge (63,2%) (2011. proc.)[1] | |
| Inflacija (IPC) | 8,5% (2011. proc.)[1] | |
| Stopa siromaštva | 34,4% (2010. proc.)[1] | |
| Radna snaga | 4,703 milijuna (2011. proc.)[1] | |
| Radna snaga prem zanimanju | poljoprivreda (14,6%), industrija (22,3%), usluge (63,1%) (2005. proc.) [1] | |
| Nezaposlenost | 14,6%(2011. proc.)[1] | |
| Glavna industrija | proizvodnja i rafiniranje šećera, zlato, legure nikla, cement, tekstil, duhan, turizam[1] | |
| Trgovina | ||
| Izvoz | 8,536 milijardi USD (2011. proc.)[1] | |
| Izvozna dobra | zlato, srebro, legure nikla, šećer, kava, kakao, duhan, meso, roba široke potrošnje[1] | |
| Glavni izvozni partneri | SAD (48,8%), Haiti (16,7%) (2011. proc.)[1] | |
| Uvoz | 17,42 milijardi USD (2011. proc.)[1] | |
| Uvozna dobra | nafta, pamuk i tkanine, hrana, kemijski proizvodi, lijekovi[1] | |
| Glavni uvozni partneri | SAD (43,6%), Venezuela (7,2%), Meksiko (5,8%), Kina (5,7%) (2011. proc.)[1] | |
| Javne financije | ||
| Javni dug | 14,86 milijardi USD (31. prosinca 2011.)[1] | |
| Prihodi | 7,456 milijardi USD (2011. proc.)[1] | |
| Rashodi | 8,916 milijardi USD (2011. proc.)[1] | |
| Ekonomska pomoć | ||
| Glavni izvor Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima | ||
Gospodarstvo Dominikanske Republike je drugo po veličini gospodarstvo na Karibima. Nalazi se u gornjem srednjem razredu zemalja u razvoju.
Gospodarstvo je prvenstveno ovisno o poljoprivredi, trgovini i uslugama, a posebno o turizmu. Iako je sektor usluga nedavno pretekao poljoprivredu, ona je i dalje najvažniji sektor u smislu domaće potrošnje i na drugom mjestu (iza rudnika) što se tiče zarade prilikom izvoza. Zone slobodne trgovine i i turizam su najbrže rastući izvozni sektori.
U SAD-u postoji velik broj doseljenika iz Dominikanske Republike, koji godišnje pošalju u matičnu domovinu oko 1,5 milijarde dolara godišnje. Većina tih sredstava se koriste za pokrivanje osnovnih kućanskih potreba, kao što su: stanovanje, hrana, odjeća, zdravstvenu skrb i obrazovanje. Također u manjoj mjeri, njima se financiraju mali poduzetnici i druge proizvodne aktivnosti.[2]
Dominikanskoj Republici najvažniji trgovinski partner su Sjedinjene Američke Države (75% izvoznih prihoda). Ostala tržišta su: Kanada, Zapadna Europa i Japan. Izvozi se: odjeća, medicinski uređaji, nikal, šećer, kava, kakao i duhan. Uvozi se: nafta, industrijske sirovine, kapitalna dobra i prehrambeni proizvodi.
Dana 5. rujna 2005., Kongres Dominikanske Republike ratificirao je sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD-om i pet središnjih američkih zemalja (CAFTA-DR).
