HAŠK
| HAŠK | |
|---|---|
 | |
| Puno ime | Hrvatski akademski športski klub |
| Osnovan | 1903. |
| Igralište | Maksimir |
| Kapacitet | 50.000 |
| Liga | Prvenstvo Jugoslavije u nogometu |
| Popis igrača | Popis nogometaša HAŠK-a |
»HAŠK«, »ostala značenja« i »HAŠK (razdvojba)« preusmjeravaju ovamo. Za druga značenja pogledajte HAŠK (razdvojba).
HAŠK, kratica od Hrvatski akademski športski klub, je bio nogometni klub osnovan 6. studenoga 1903. u Zagrebu kao Akademički šport klub (AŠK), a ime HAŠK dobio je na prvoj godišnjoj skupštini 1904. godine. Ukinut je 1945. godine dekretom komunističkih vlasti.
Utemeljitelji HAŠK-a bili su zagrebački sveučilištarci: Krešimir Miskić, Hinko Würth, August Adam, Dragutin Albrecht, Petar Čerlek, Vjekoslav Jurković, Marko Kostrenčić, Oskar Mohr i Lav Wodwarka. Za prvoga predsjednika bio je izabran Hinko Würth. Osnutkom HAŠK-a bio je postavljen temelj razvoju suvremenoga, sustavno organiziranog športa u Hrvatskoj.
HAŠK je počeo skromno: godine 1903./04. nogometaši su trenirali na tadašnjem sajmištu, istočno od Draškovićeve ulice, 1904. HAŠK je zakupio zemljište u Zapadnom perivoju (danas Marulićev trg), gdje je 1906. odigrana prva javna nogometna utakmica u Hrvatskoj. Od 1905. treniralo se na tzv. Elipsi, prostoru današnjega srednjoškolskog igrališta. Napokon, 1912. HAŠK je u Maksimiru izgradio svoje nogometno igralište, atletsku stazu i teniske terene (na prostoru današnjega nogometnog stadiona). Za vrijeme I. svjetskoga rata djelatnost je u HAŠK-u zamrla, a nastavljena je 1918./19. s novim poletom i novim športskim sekcijama.
Između dva svjetska rata, HAŠK je bio jedan od vodećih športskih klubova u Jugoslaviji. U njemu su se sustavno razvijali nogomet, atletika, hazena, tenis, stolni tenis, mačevanje, klizanje, skijanje, sanjkanje, hokej na ledu, hokej na travi, biciklizam, motociklizam, gimnastika, plivanje, boks, kuglanje i lov, s podjednakom brigom za muške i ženske športske sekcije. Državno prvenstvo osvojili su tenisači u ekipnoj konkurenciji (1929./30., 1933., 1935.) i tenisačice (1929./30.), atletičari i atletičarke (1932., u krosu 1922.), nogometaši (1937./38.) i hazenašice (1938).
Nogometni dio društva je bio sudionik natjecanja u jugoslavenskoj I. ligi, od 1923. do 1940. Prvakom Jugoslavije postao je 1938. Nastupao na igralištu u Maksimiru (1912. – 1945.). Najpoznatiji igrači: Dragutin Friedrich, Stjepan Vrbančić, Eugen Dasović, Ivica Gajer, Ico Hitrec, Ivica Medarić, Branko Kunst, Svetozar Peričić, Ratko Kacian, Ivica Golac, braća Zlatko i Željko Čajkovski. Godine 1945. ukinut je dekretom. HAŠK-ova je djelatnost prestala, a igrališta i prostorije naslijedilo je novoosnovano Studentsko fiskulturno društvo Akademičar, koje se 1946. spojilo s Omladinskim fiskulturnim društvom Mladost, osnovanim 12. lipnja 1945. Tradiciju je preuzelo spomenuto društvo pod novim nazivom Akademsko sportsko društvo Mladost. Danas se naziva Hrvatsko akademsko športsko društvo Mladost u kojem nogometna sekcija ne postoji. Danas postoji nogometni klub NK HAŠK Zagreb koji nema nikakve imovinsko-pravne veze s prethodnim HAŠK-om, ali je preuzeto njegovo ime i grb zbog njegove nogometne tradicije.
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||