Hlapa

Hlapa
Država Hrvatska
Županija Primorsko-goranska
Općina/gradDobrinj
Najbliži veći gradKrk

Površina2,2 km2[1]
Koordinate45°08′35″N 14°36′47″E / 45.143°N 14.613°E / 45.143; 14.613

Stanovništvo (2021.)
Ukupno91 [2]
– gustoća41 st./km2

Odredišna pošta51511 Malinska [3]
Pozivni broj+385 (0)51
AutooznakaRI

Zemljovid

Hlapa na zemljovidu Hrvatske
Hlapa
Hlapa

Hlapa na zemljovidu Hrvatske

Hlapa je naselje u općini Dobrinj na otoku Krku u Republici Hrvatskoj. Dijeli se na Gornju, iznad seoske crkvice, i Donju Hlapu.

Smještaj

[uredi | uredi kôd]
Pogled iz Sužana na uvalu Soline – desno je mjesto Soline iznad kojeg je Hlapa. U sredini je pješčanik Meline, lijevo su Čižići, a u pozadini je Crikvenica

Hlapa se nalazi u sjeveroistočnom dijelu otoka Krka, na pola puta između općinskog središta Dobrinja i uvale i mjesta Soline, od kojih je udaljena oko 2,5 kilometra.

Porijeklo naziva

[uredi | uredi kôd]

Prema toponomastičaru Ivi Jelenoviću, naziv je nedvojbeno praslavenskog porijekla, od riječi „hlapoc“ – predmet koji zatvara drvenu napravu koja se vješa ovcama i kozama oko vrata, tzv. konablja.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, u Hlapi su živjela 62 stanovnika.

Tako je zabilježen prvi porast broja stanovnika nakon točno sto godina. Naime, početkom 20. stoljeća Hlapa je imala oko 130 stanovnika, a najviše 1910. godine 154, da bi već 30-etih godina istog stoljeća počeo postepeni, ali kontinuirani pad stanovništva. Dok je većina drugim mjesta na otoku Krku nakon izlaska otoka iz prometne izolacije izgradnjom Krčkog mosta 1980. godine i Zračne luke Rijeka, krajem, 20. stoljeća zabilježilo porast broja stanovnika, u Hlapi je 1991. godine dosegnut minimum od 57 žitelja.

Naselje Hlapa: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
34
134
133
154
143
114
112
103
92
67
67
57
62
63
91
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1857. i 1869. podaci su sadržani u naselju Soline. Od 1880. do 1910. iskazivano kao dio naselja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Sam naziv mjesta upućuje da je stočarstvo, poglavito ovčarstvo bilo kroz povijest glavna privredna grana Hlape. U novije vrijeme njegov značaj opada, a sve važniju djelatnost predstavlja turizam. Međutim, još uvijek se radi tek o začetku turističkog razvoja poglavito u vidu izgradnje novih ili adaptacije starih autohtonih kamenih kuća u smještajne kapacitete. Ugostiteljskih objekata nema.

Velike probleme lokalnim pastirima čini alohtona divljač, divlje svinje i medvjedi, koji uništavaju čitava stada ovaca.

Obnovljen je dio starih, zapuštenih maslinika u okolini Hlape, a posađeni su i neki novi u čemu pomaže i općina subvencioniranjem kupnje sadnica maslina.

U Hlapi se nalazi i jedno od postrojenja najvećeg općinskog gospodarskog subjekta, građevinskog poduzeća.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  • Bolonić, Mihovil, Žic, Ivan Rokov, Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002, ISBN 953-151-493-3
  • Krčki zbornik 35, Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1996

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]