Hrastova mrežasta stjenica

Hrastova mrežasta stjenica
Hrastova mrežasta stjenica
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Arthropoda
Razred:Insecta
Red:Hemiptera
Porodica:Tingidae
Rod:Corythucha
Vrsta:C. arcuata
Dvojno ime
Corythucha arcuata
Say, 1832.
Baze podataka

Hrastova mrežasta stjenica (lat. Corythucha arcuata) vrsta je iz roda Tingidae koja je štetnik hrastova. Porijeklom je iz Novog svijeta, a u Europi je prvi put uočena 2000. godine, a javlja se i u Hrvatskoj od 2013. godine.[1] Za ljude nije opasna, osim što neugodno može peckati kožu.[2]

Izgled

[uredi | uredi kôd]

Naraste do duljine od oko 3 mm i ima lisnato prošireni rub skuteluma (pronotuma) i krila s čipkastim uzorkom pa odozgo ima gotovo pravokutni oblik. Osnovna boja je kremasto bijela, s tamnosmeđim mrljama na prednjem dijelu krila. Podsjeća na plataninu mrežastu stjenicu, ali s manje smeđih mrlja. Nimfe su više ovalne, s trnovitim izraštajima na rubu tijela i tamne su boje.

Ženke polažu crna jaja u obliku bačve u raštrkanim skupinama od desetaka na donjoj strani lišća.[3] Nakon dva do tri tjedna, nimfe se izlegu i zatim prolaze kroz pet stadija prije transformacije u odraslu jedinku. Prvih nekoliko tjedana nakon izlijeganja skupljaju se zajedno. U izvornom području rasprostranjenja godišnje se razviju dva roda, ali u sjevernoj Italiji, zbog viših temperatura, tri roda, zbog čega se u povoljnim uvjetima može brzo razmnožavati. Odrasle jedinke hiberniraju skrivene u pukotinama ispod kore drveća i ponovno su aktivne od prve polovice svibnja, kada ženke polažu jaja i do kraja svibnja ugibaju. Prve odrasle jedinke sljedeće generacije tada se pojavljuju sredinom lipnja. Kasnije tijekom sezone, nimfe i odrasle jedinke izlaze zajedno.

Zaraženost stabla hrastovom žigosanom prepoznaje se i po brojnom crnom izmetu.

Status štetnika

[uredi | uredi kôd]

Desetljeće nakon unošenja u Europu, hrastova mrežasta stjenica počela se brzo širiti i postala je veliki invazivni štetnik u više od 20 zemalja EU-a, gdje čini velike infestacije na nekoliko vrsta hrastova (hrast lužnjak, hrast kitnjak i dr.) i često čini značajne štete, poput negativnih dugoročnih posljedica na zdravlje i preživljavanje hrasta te smanjenje uroda žira.

Od 2023. izgledi za kontrolu ovog invazivnog štetočina smatrani su lošima, s projekcijama da je kontinuirano širenje Europom neizbježno ukoliko se ne postigne kontrola. Iako postoji barem jedan potencijalni agens biološke kontrole koji je poznat iz svog prirodnog područja u Sjedinjenim Državama (parazitoid jaja mimaridne ose), u Europi nema poznatih predatora ili parazita.[4]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Eichennetzwanze arbofux.de Preuzeto 15. kolovoza 2024.
  2. ↑ Hrastove mrežaste stjenice preplavile dvorišta: Jesu li opasne i kako se zaštititi? emedjimurje.net.hr Preuzeto 15. kolovoza 2024.
  3. ↑ Hrastova čipkarka (Corythucha arcuata) Gozdarski vestnik Preuzeto 15. kolovoza 2024.
  4. ↑ Hoch, G., Stemmelen, A., Eötvös, C. B., Hinterstoisser, W., Lanšćak, M., Stojnić, S., Tóth, M., Westergren, M., Zidar, S., Zlatković, M., Zoric, N., & de Groot, M. (2024). Infestation intensity by the invasive oak lace bug, Corythucha arcuata (Say) in mixed and pure oak stands. Journal of Applied Entomology, 148, 26–33. https://doi.org/10.1111/jen.13205

Galerija

[uredi | uredi kôd]
  • Hrastova mrežasta stjenica u Francuskoj 2021.
    Hrastova mrežasta stjenica u Francuskoj 2021.
  • Hrastova mrežasta stjenica, nimfa i njihov crni izmet.
    Hrastova mrežasta stjenica, nimfa i njihov crni izmet.
  • Hrastova mrežasta stjenica na koži.
    Hrastova mrežasta stjenica na koži.
  • Nimfe hrastove mrežaste stjenice i njihov izmet.
    Nimfe hrastove mrežaste stjenice i njihov izmet.