Izvore u ovom članku treba wikipedizirati. (Rasprava) Izvore treba navesti u skladu s preporukama. Potom uklonite ovaj predložak.
Hrvatski biciklistički savez je krovna hrvatska biciklistička organizacija.
Utemeljen je 14. travnja1894. u Zagrebu pod imenom Savez hrvatskih biciklistah kao prvi strukovni športski savez u Hrvatskoj što ga čini najstarijim hrvatskim nacionalnim športskim savezom i prvim športskim savezom u cijeloj jugoistočnoj Europi.[1][2][3]
Međunarodni naziv za Hrvatski biciklistički savez je Croatian Cycling Federation.
Osnovan je 14. travnja1894. u Zagrebu pod imenom "Savez hrvatskih biciklistah". Sjedište mu je bilo u Zagrebu. Osnovala su ga tri zagrebačka kluba te po jedan klub iz Karlovca, Varaždina i Siska. U sljedećim četirima godinama pristupilo mu je još desetak klubova iz Zagreba, Samobora, Varaždina, Koprivnice, Slavonske Požege i Osijeka. Prethodnike biciklističkom savezu možemo smatrati Prvo Hrvatsko društvo biciklista osnovano 1885. i Klub biciklista hrvatskog Sokola iz 1887. godine.
Zagreb je dao prvog predsjednika i potpredsjednika Saveza, Franju Solara i baruna Gustava Zornberga, a Varaždin prvog tajnika, dr. Nikolu Pečornika. Ovaj je Savez raspušten 1903., a osnovan je Sokolski savez koji je 1909. pripojen Hrvatskom športskom savezu. Sljedeća krovna organizacija biciklističkog (koturaškog) športa u Hrvatskoj bio je svibnja 1919.[5] godine osnovani Koturaški savez Kraljevine SHS, čiji su predsjednik bili Mirko Rozemberg iz Zagreba i tajnik Ivan Šnidaršić. Tijekom drugog svjetskog rata biciklizam je djelovao u sklopu krovnih športskih tijela NDH. Poslije drugog svjetskog rata 3. listopada 1948. osnovan je Biciklistički savez Hrvatske. Prvi predsjednik bio je Rudolf Fiket.[6][7]
srpanj 2020.
Napomena: Rekordi postavljeni na Velodromu Zagreb nemaju punu valjanost jer velodrom nije homologiziran, vremena su mjerena ručno, te korištena oprema natjecatelja nije u skladu s UCI pravilima za pistovni biciklizam.
Disciplina
Muškarci
Žene
p i s t a
p o j e d i n a č n o
vožnja na vrijeme "letećih" 200m
rekord nije postavljen
rekord nije postavljen
vožnja na vrijeme 1000m M/500m Ž
1:10,80 Viktor Potočki
dohvatna vožnja 4000m M/3000m Ž
1 sat
rekord nije postavljen
rekord nije postavljen
e k i p n o
(3) ekipni sprint
rekord nije postavljen
rekord nije postavljen
(4) dohvatna vožnja 4000m
4:54 T. Elkasović, Hriberski, M. Kvasina, Zuban (BK Zagreb)
Prvi bicikli u Hrvatskoj pojavili su se potkraj 1860-ih; 1867. godine je Ladislav Beluš dovezao prvi bicikl u Zagreb.[13] Prva biciklistička utrka priređena je 29. lipnja 1886. na Zrinjevcu, a utrkivalo se u dvije kategorije: veliki i mali bicikli.[14] Prvo biciklističko trkalište (velodrom) duljine 333m izgradio je 1891. Hrvatski klub biciklista »Sokol« na današnjem Rooseveltovu trgu u Zagrebu, na prostoru ispred današnjeg Muzeja Mimara.[15] Prva cestovna utrka održana je 14. kolovoza 1892. od Zagreba do Petrinje, na kojoj je sudjelovalo 12 vozača.[16] 1. studenog 1894. biciklisti u Zagrebu pokrenuli su stručni sportski časopis “Sport – Glasilo za sve sportske struke”.[13]
Prvo prvenstvo Jugoslavije u cestovnom biciklizmu održano je 1919. na relaciji Zagreb-Celje. Prvo prvenstvo Jugoslavije u kronometru održano je 1966. u Zagrebu.
Prvo prvenstvo Jugoslavije u ciklokrosu održano je 1971. u Puli.
održava se u Velom Lošinju; u kalendaru Svjetskog kupa od 2018. (engl. naziv utrke MTB World Cup – Downhill Lošinj);[32] od drugog izdanja do 2017. utrka se održavala pod kategorijom UCI C1;[33] sljedeće izdanje Svjetskog kupa u V. Lošinju predviđeno je za 2020.g.;
10. i 11. etapa (Bologna-Rijeka-Verona) 1924., 14. i 15. etapa (Treviso-Opatija-Trst) 1940. prolazile su kroz sadašnje ozemlje Hrvatske tada pod okupacijom Italije, 14. etapa (Trst-Pula) i 15. etapa (Poreč-San Vendemiano) 2004.
cesta
Grand Prix Laguna Poreč [Grand Prix Plava Laguna]
1.2
2015.
2018.
posljednje izdanje održano je pod imenom Grand Prix Plava Laguna[34]
cesta
Hrvatska – Slovenija [Zagreb–Ljubljana, Ljubljana–Zagreb]
pokrenuo Edoardo Rajković kao međunarodnu juniorsku etapnu utrku;[38] pokrenuta godinu nakon utrke "Slobodna Istra";[39] u kalendar JSK uključena 2003.;[40] uvrštena u kalendar Kupa nacija 2008.;[41] od 2012. utrka dobiva dodatni naziv "Memorijal Edi Rajković";[42]
utrka je 2018. prvi put u UCI kalendaru, prethodno bila u rekreativnom kalendaru HBS-a;[43] utrka se vozi isključivo u timovima po dva vozača; 4 etape: Krk, Rab, Cres i Lošinj;
u početnim godinama BMX natjecanje održavalo se neredovito; utrka je 2016. prvi i za sada jedini put bila dio FISE World Series (UCI BMX Freestyle World Cup);[44][45][8]
MTB
Parenzana Cannondale
C1
1997.
2011.
XCM; Uskotračna željeznička pruga Parenzana (Ferrovia Trieste-Parenzo-Canfanaro, TPC) bila je u funkciji od 1902. do 1935. godine i povezivala je Trst preko niza kolodvora s Porečom kao krajnjim kolodvorom. Dio trase stare pruge je preuređen za biciklističke i pješačke staze, s mnoštvom tunela i vijadukata;[46] uvrštena u Intern-Mountain-Series 2006.; u sklopu utrke održavala se i rekreativno-turistička utrka Istra MTB Tartufi Tour;[47][48] od sezone 2012. utrka je degradirana na razinu nacionalnog kalendara te naknadno rekreativnog kalendara, dok je 2018. održana tek kao biciklijada;
na relaciji Zagreb – Namur; 1. etapa (Zagreb-Rijeka) i 2. etapa (Rijeka-Udine) prolazile su kroz Hrvatsku
MTB
Valamar Terra Magica
C3
vozi se
započela je kao etapna utrka u okolici Poreča i Pazina, zatim se selila po Istri da bi se ustalila u Rapcu, u formi MTB maratona;[52] u UCI kalendaru od ?
↑Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. svibnja 2023. Pristupljeno 13. svibnja 2023.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
↑Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. lipnja 2024. Pristupljeno 14. lipnja 2024.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)