Husein Kavazović

Husein ef. Kavazović
Rođenje3. srpnja 1964., Gradačac
Zanimanjeteolog
13. reis-ul-ulema
2012 – trenutačno
PrethodnikMustafa ef. Cerić

Husein ef. Kavazović (Gradačac, 3. srpnja 1964.), bošnjački je teolog, trenutačni 13. po redu reis-ul-ulema u Bosni i Hercegovini.

Životopis

[uredi | uredi kôd]
Husein ef. Kavazović s ministrom vanjskih poslova Republike Austrije Sebastianom Kurzom, Sarajevo 2015.

Husein ef. Kavazović je rođen 3. srpnja 1964. godine u Jelovče Selu kod Gradačca, u Bosni i Hercegovini.[1] Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom mjestu, a Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu je završio 1983. godine. Na Šerijatskom fakultetu Sveučilišta Al-Azhar u Kairu je studirao u razdoblju od 1985. do 1990. godine. Magistarski rad i doktorsku disertaciju obranio je na Fakultetu islamskih znanosti u Sarajevu, iz područja šerijatskog prava.[2][3]

Radno iskustvo stjecao je kao imam, hatib i mualim u džematima u Srebreniku i Gradačcu. Obavljao je dužnost muftije tuzlanskog u razdoblju od 1993. do 2012. godine. Nedugo nakon imenovanja na položaj muftije tuzlanskog, zajedno s još devet članova delegacije Okruga Tuzla biva zarobljen u Konjicu i odveden u logor HVO-a, a odatle predan u logor Vojske bosanskih Srba. Nakon sedam mjeseci ponovo je na slobodi i vraća se u Tuzlu.[4]

Kao muftija tuzlanski posebno je zaslužan za obnovu i rad Tuzlanskog muftiluka i Behram-begove medrese u Tuzli. Svojim zalaganjem je doprinio podizanju zgrade Biblioteke Behram-beg u Tuzli. Jedan je od pokretača Centra za rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama u Smolućoj kod Lukavca, prve ustanove za rehabilitaciju ovisnika u okviru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovine. Radio je na pokretanju i razvoju Agencije za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Učestvovao je u obnovi i izgradnji velikog broja džamija u bosanskom Podrinju i bosanskoj Posavini.

Istovremeno, snažno se angažirao i na zbrinjavanju prognanog i izbjeglog stanovništva iz Istočne Bosne tokom agresije, a potom i u obnavljanju infrastrukture Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i povratku muslimana u mjesta iz kojih su protjerani. Bio je član i predsjednik Savjetodavne radne grupe za definiranje sadržaja u izradi projektne dokumentacije za kompleks Memorijalnog centra Potočari-Srebrenica.[5]

Godine 2012. izabran je za reis-ul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. U njegovom mandatu na položaju reis-ul-uleme Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini provela je izmjene Ustava i značajne reforme u mnogim područjima djelovanja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i bošnjačkoj muslimanskoj dijaspori.[6] Obnovljene su džamije Ferhadija u Banjoj Luci i Aladža u Foči, te otvorena novoizgrađena Ljubljanska džamija.

Govori arapski i služi se engleskim jezikom.[7][8][9][10]

Prijetnje

[uredi | uredi kôd]
Husein ef. Kavazović i član predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda Bakir Izetbegović na ispraćaju posmrtnih ostataka žrtvama genocid u Srebrenici, Sarajevo 2015.

Husein ef. Kavazović je često meta prijetnji vehabija i islamskih radikala.

Krajem 2015. godine Kavazoviću je islamski ekstremist Abdullah Armin Čurt iz Sirije putem društvene mreže Facebook uputio prijetnje smrću. On je tom prilikom poručio: "A Kavazovića ćemo također obezglaviti, odavno je to zaslužio".[11]

Godine 2016. islamski ekstremista iz Siriji Amir Selimović je iz te zemlje izravno zaprijetio Kavazoviću zbog akcije koju je tada povela Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini kako bi se u ovoj zemlji rasformirale ilegalne vjerske zajednice koje su formirali samozvani imami-propagatori radikalnog islamizma. Selimović je tom prilikom poručio "Molim Allaha da reis-ul-ulemu u Bosni i Hercegovini Huseina Kavazovića i njegove sljedbenike .... zakoljem nasred Baščaršije.[12]

Godine 2017. u izdanju ISIL-ovog magazina Rumiyah (Rim) propagandisti te organizacije pozvali su svoje simpatizere da ubijaju šejhove tavagita (sve ono što se obožava mimo Alaha, a što simpatizeri ove ideologije koriste da opravdaju ubijanje nevinih ljudi). Uz tekst je objavljena fotografija reis-ul-uleme Huseina ef. Kavazovića, kao i fotografije muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koje su opisali kao murteddske (otpadnici od islama) vođe neislamske zajednice. U magazinu je tom prilikom naglašavano da je "ubijanje murtedda draže i priječe od ubijanja pravih kafira (nervjernika)".[13]

Djela

[uredi | uredi kôd]
  • Dvije kodifikacije šerijatskog porodičnog prava (Sarajevo, 2012)
  • Kodifikacija šerijatskog građanskog prava na temeljima hanefijske pravne škole (Sarajevo, 2019)
  • Prijevod i komentar na djelo: Muḥammad Qadrī paše, Murshid al-Ḥayrān: Kodifikacija šerijatskog imovinskog prava (Sarajevo, 2019.)
  • Prirodno pravo kod Mu'tazila (Sarajevo, 2019.)

Citati

[uredi | uredi kôd]
  • »Te nezaštićene ljude ubili su četnici i ako želite da im se osvetite uzmite pušku i idite na linije obrane, a svoj gnjev nipošto nemojte da ispoljavate na Srbima koji žive na prostoru pod kontrolom Armije RBiH, niti nad srpskim oficirima bilo gdje. Jer Srebreničane su pobili četnici, a svi Srbi nisu četnici.«

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Biografija reisu-l-uleme mr. Husein ef. Kavazovića (pristupljeno 5. rujna 2013.). Inačica izvorne stranice arhivirana 22. veljače 2014. Pristupljeno 5. rujna 2013.
  2. ↑ Novi reisu-l-ulema mr. Husein ef. Kavazović. balkanpost.net. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. kolovoza 2019. Pristupljeno 1. siječnja 2016.
  3. ↑ Ko je Husein ef. Kavazović: Od borca s puškom u ruci do reisa. AKOS.ba. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. travnja 2015. Pristupljeno 1. siječnja 2016.
  4. ↑ Gvardijan i reis: Biti čovjek u najtežim vremenima. Al Jazeera Balkans (bošnjački). 4. ožujka 2015. Pristupljeno 25. svibnja 2019.
  5. ↑ Reisu-l-ulema. Islamska zajednica u BiH (bošnjački). 4. ožujka 2015. Pristupljeno 25. svibnja 2019.
  6. ↑ Službena stranica, Islamske zajednice u BiH. Biografija reisu-l-uleme dr Huseina ef Kavazovića. www.islamskazajednica.ba. Pristupljeno 19. rujna 2019.
  7. ↑ Biografija mr. Husein ef. Kavazović (PDF). rijaset.ba. Pristupljeno 1. siječnja 2016.
  8. ↑ Neuer religiöser Führer für Muslime in Bosnien. dw.com. Pristupljeno 1. siječnja 2016.
  9. ↑ Gvardijan i reis: Biti čovjek u najtežim vremenima. balkans.aljazeera.net. Pristupljeno 1. siječnja 2016.
  10. ↑ Uvjerljiva podrška Huseinu ef. Kavazoviću. dw.com. Pristupljeno 1. siječnja 2016.
  11. ↑ Prijetnje smrću reisu Kavazoviću, Gološu i Hadžiću. vecernji.ba. Pristupljeno 1. siječnja 2016.
  12. ↑ U Siriji zarobljen radikalni islamist iz BiH koji je prijetio smrću reisu Kavazoviću. tportal.hr. Pristupljeno 1. siječnja 2016.
  13. ↑ Jezivo: Pogledajte kakve je nove prijetnje dobio reis Husein ef. Kavazović. bhdijaspora.net. Pristupljeno 17. srpnja 2017.
  14. ↑ Mekteb je najvažnija ustanova Islamske zajednice (pristupljeno 31. svibnja 2022.). Pristupljeno 31. svibnja 2022.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Sestrinski projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Husein Kavazović
Wikicitati imaju zbirke citata o temi Husein Kavazović

Mrežna mjesta

[uredi | uredi kôd]
Prethodi: Muftija tuzlanski
1993. – 2012.		 Slijedi:
Hfz. Husein ef. Mujić Vahid ef. Fazlović
Prethodi: Reis-ul-ulema
2012. –		 Slijedi:
Mustafa ef. Cerić '
v • u
Reis-ul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini