Inoslav Bešker
| Inoslav Bešker | |
 Inoslav Bešker, 2013. godine | |
| Rođenje | Zagreb, 30. siječnja 1950. |
|---|---|
| Smrt | Rim, 29. lipnja 2023. |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Obrazovanje | Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Milanu |
| Zanimanje | novinar, filolog i sveučilišni profesor |
| Portal o životopisima | |
Inoslav Bešker (Zagreb, 30. siječnja 1950. – Rim, 29. lipnja 2023.)[1][2][3] bio je hrvatski novinar, filolog i sveučilišni profesor. Živio je i radio u Rimu.[4]
Inoslav Bešker maturirao je u Klasičnoj gimnaziji »Natko Nodilo« u Splitu, diplomirao novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, doktorirao poredbenu slavistiku na Sveučilištu u Milanu.[4]
Bio je dopisnik Jutarnjeg lista. U novinarstvu je bio od 1967. Radio je za Omladinski tjednik, Polet, Pitanja, Studentski list, Telegram, Start, Slobodnu Dalmaciju, Vjesnik, BBC, Radio 101 i druge. Obnašao je dužnost diretora CDD-a, nakladnika Poleta i Pitanja sredinom sedamdesetih. Bio je članom Savjeta časopisa Novi Plamen za vrijeme njegova izlaženja.
Bio je redoviti profesor kroatistike na Sveučilištu u Splitu od 2013.[5] Bio je profesor slavistike na Orijentalnom sveučilištu u Napulju, na Sveučilištu La Sapienza u Rimu, te na Sveučilištu u Bologni. Predavao je istraživačko novinarstvo na Sveučilištu u Zagrebu.[6] Na Sveučilištu u Dubrovniku bio je od 2013. do 2023. profesor novinarstva i komunikologije.[7]
Inoslav Bešker preminuo je 29. lipnja 2023. godine u Rimu nakon kratke i teške bolesti. Izraze sućuti obitelji su izrazili hrvatski visoki državni dužnosnici, premijer, predsjednik Sabora, ministrica Kulture i medija[8] te sveučilišta[9] i medijske kuće s kojima je Inoslav Bešker surađivao.
U rujnu 2023. godine održan je memorijalni skup posvećen životu i profesionalnom radu Inoslava Beškera. Skup je održan u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. Predavanja na skupu su se bavila različitim aspektima djelovanja Inoslava Beškera u medijima, a dio skupa je bio određen enciklopedističkoj i leksikografskoj aktivnosti Inoslava Beškera te njegovoj znanstvenoj i nastavnoj karijeri, uključujući njegova predavanja na Sveučilištima u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku, te uvođenje novih kolegija uz pisanje i uređivanje znanstvenih djela i udžbenika.[10]
- Istraživačko novinarstvo (s Orlandom Obad i dr.), studije (Zagreb, 2004.)
- Goli blagdani, monografija (Zagreb, 2004.)
- To je bio Ivan Pavao II, biografska monografija (Zagreb, 2005.)
- La musa violenta : Archetipi e tradizione nell'epica orale della Slavia dinarica, monografija (Roma, 2007.)
- I Morlacchi nella letteratura europea, monografija (Roma, 2007.)
- Filološke dvoumice, studije i eseji (Zagreb, 2007.)
- Ivan Pavao II: papa globalne komunikacije, biografska monografija (Zagreb, 2010.)
- Riječi dana (Zagreb, 2011.),
- Iza vatikanskih zidina (Zagreb, 2013.)
- Riječ po riječ (Zagreb, 2019.)
- Blagdani, antropološki ogledi (Zagreb, 2020.),
- Mediteran u književnosti, monografija (Zagreb, 2021.)
- Svetost i zločin, antropološki traktati (Zagreb, 2022.)
- »O kako bih želio Crkvu siromašnu«, biografska monografija (Zagreb, 2023.)[11]
Znanstvena bibliografija navodi 117 bibliografskih zapisa na kojima je autor, koautor i suradnik Inoslav Bešker.[12]
- Nagrada »Otokar Keršovani«, za životno djelo u novinarstvu[13]
- Nagrada Slobodne Dalmacije za životno djelo u novinarstvu[14]
- Nagrada Miljenko Smoje, za novinara godine 2002.
- Nagrada HND Marija Jurić Zagorka, za novinara godine 2002., za najbolji komentar u tisku 2002., za najbolji komentar na internetu 2006.[13]
- Nagrada Calabria, za dopisničko novinarstvo 1996.[6]
- Nagrada Kiklop, za knjigu Filološke dvoumice' '2007.
- Nagrada HHO Joško Kulušić, za zaštitu ljudskih prava, 2016.[15]
- Nagrada Otto von Habsburg 2015.[16]
- ↑ Slobodna Dalmacija - Pretraga. slobodnadalmacija.hr. Pristupljeno 30. lipnja 2023.
- ↑ Slobodna Dalmacija - Preminuo Inoslav Bešker, novinar, publicist, sveučilišni profesor i intelektualac starog kova. slobodnadalmacija.hr. 29. lipnja 2023. Pristupljeno 30. lipnja 2023.
- ↑ Željko Trkanjec. 29. lipnja 2023. Umro je Inoslav Bešker. Jutarnji.hr. Pristupljeno 29. lipnja 2023.
- ↑ a b Bilješka o piscu, u: Bešker, Inoslav, Mediteran u književnosti, Zagreb, 2021: 231.
- ↑ Filozofski fakultet u Splitu: Inoslav Bešker Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2023. (Wayback Machine). Pristupljeno 29. lipnja 2023.
- ↑ a b Sveučilište u Zagrebu / Filozofski fakultet / Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti: Inoslav Bešker. Pristupljeno 29. lipnja 2023.
- ↑ Zaposlenici – UNIDU, pristupljeno 6. ožujka 2023.
- ↑ Preminuo novinar Inoslav Bešker. Hrvatska radiotelevizija. Pristupljeno 30. lipnja 2023.
- ↑ IN MEMORIAM INOSLAV BEŠKER (1950-2023). www.fpzg.unizg.hr. Pristupljeno 30. lipnja 2023.
- ↑ Matković, Blanka. 2013. Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku : Prihvatilište za repatrirce u Dubrovniku (srpanj - rujan 1945). Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku. 51 (2): 675–728. doi:10.21857/y54jof6gpm. ISSN 1330-0598
- ↑ Jurica Körbler. 16. ožujka 2023. Inoslav Bešker predstavio svoju knjigu o Papi, "O kako bih želio Crkvu siromašnu". Glas Istre. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. svibnja 2023. Pristupljeno 29. lipnja 2023.
- ↑ Pregled po CROSBI profilu: Inoslav Bešker (CROSBI Profil: 21350, MBZ: 260420) - CROSBI. www.bib.irb.hr. Pristupljeno 30. lipnja 2023.
- ↑ a b Inoslavu Beškeru nagrada za životno djelo Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. listopada 2012. (Wayback Machine).
- ↑ Hrvatsko novinarsko društvo: 75 godina Slobodne Dalmacije: Frani Vulasu Nagrada Miljenko Smoje za novinarstvo, Inoslavu Beškeru za životno djelo. Objavljeno 16. lipnja 2018. Pristupljeno 29. lipnja 2023.
- ↑ Tanja Rudež, »Inoslavu Beškeru nagrada za zaštitu ljudskih prava«, Jutarnji list, br. 6581, 9. prosinca 2016., str. 10.
- ↑ Otto von Habsburg Prize – Laureates
 | Wikicitati imaju zbirke citata o temi Inoslav Bešker |
- LZMK / Hrvatska enciklopedija: Bešker, Inoslav
- Inoslav Bešker Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. veljače 2017. (Wayback Machine), projekt »Tko je tko u hrvatskoj znanosti«, Knjižnice Instituta Ruđera Boškovića.