Ivan Štraus | |
moderna arhitektura | |
---|---|
Muzej vazduhoplovstva, Beograd | |
Rođenje | 24. srpnja 1928. |
Smrt | 24. kolovoza 2018. |
Nacionalnost | Bošnjak |
Vrsta umjetnosti | arhitektura, povijest arhitekture |
Portal o životopisima |
Ivan Štraus (Kremna, 24. srpnja 1928. – Sarajevo, 24. kolovoza 2018.) bio je bosanskohercegovački arhitekt slovenskog porijekla.
Odrastao je u Banja Luci. Studij arhitekture započeo je u Zagrebu 1947. godine, a diplomirao je 1958. godine na Tehničkom fakultetu u Sarajevu. Već od 1952. godine počinje se baviti arhitektnoskom djelatnošću sudjelovavši u arhitektonskim natječajima. Od tada je osvojio oko 30 vodećih nagrada za arhitekturu, a pobijedio je na mnogim državnim i međunarodnim natječajima.
O Štrausu su pisali:
"Ivan Štraus je kompletna arhitektonska i umjetnička ličnost. On je na prvom mjestu čovjek ideja i kreator prostora, ali on je i arhitekt-graditelj i arhitekt-publicist... Objekti koje je Ivan Štraus projektovao u posljednje vrijeme, u godinama zrele arhitektonske aktivnosti, predstavljaju malu antologiju specifičnih formi – čistih u svojoj geometriji, snažnih u svojim proporcijama, razigranih, ali discipliniranih u svojim ritmičkim kompozicijama i vrlo često smjelih u konstruktivnih rješenjima. Upravo u periodu njegove zrelosti kao umjetnika, forme njegovih objekata su sve smjelije, perfekcija detalja sve naglašenija, likovni vokabular kojim oblikuje svoj svijet arhitekture sve bogatiji." – Akademik Husref Redžić, Sarajevo (iz prijedloga kandidature za izbor Ivana Štrausa u Akademiju nauka BiH 1984)[4]
"Nikada opterećen sporednim efektom, svaki arhitektonski zadatak rješava isključivo na razini intelektualnig i spoznajnog pristupa. Zato se Štrausova arhitektura ne moze voljeti ili ne voljeti, sviđati ili ne sviđati; nju spoznajmo, doživljavamo i tumačimo u svom bogatstvu misaonog izraza. Upravo po tome, Štraus je danas jedan od najistaknutijih predstavnika savremene jugoslavenske arhitekture, a njegovo dosadašnje djelo pouzdano je značajan doprinos savremenoj arhitekturi uopšte." – Profesor Nedžad Kurto, arhitekt, za "Odjek" broj 23, Sarajevo 1986.[4]
Od realiziranih projekata ističu se:
Istaknuo se kao projektant značajnih sakralnih objekata:
O Štrausovoj sakralnoj arhitekturi, arhitekt Mihajlo Mitrović piše: "Ceo ovaj ciklus neponavljanih i originalnih likovnih sklopova ima savršeno prepoznatljiv zajednički imenitelj: potpunu bezornamentalnost, majstorski oblikovanu lapidarnost formi, i suverenu prisutnost primarnih konstrukcija, koje tvore podlogu najneobičnijim kutcima, dozirane sakralne tajanstvenosti. Štrausovi zvonici su posebna storija, čista euklidovska planimetrija, a interpretacija krsta, lucidan izazov najstarijem i najjednostavnijem hrisćanskom simbolu. Elem, Štrausov ciklus sakralne arhitekture zaodenut je neobičnom lepotom. Svaka lepota je događaj, a najtrajniji je onaj ugrađen u neimarskom slogu."[5]
Izlagao je na domaćoj i na međunarodnoj sceni.
1973. i 1974. – samostalne izložbe arhitekture u Sarajevu, Beogradu i Zagrebu
1986. i 1987. – retrospektivna izložba arhitekture u Sarajevu, Skopju, Beogradu, Ljubljani i Novom Sadu.
Kolektivne izložbe u New Yorku u okviru izložbe "Yugoslav Arhictecture 1977 – 1984". u Sarajevu, Zagrebu, Budimpešti i Mariboru u okviru izložbe "Arhitekti-akademici Bosne i Hercegovine".
|journal=
(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)