Ixil

Festival u Nebaju.

Ixil, majanski narod srodan jezično Aguacatecima, naseljen u gvatemalskim departmanima Quiché i Huehuetenango na sjevernim obroncima planinskog lanca Altos Cuchumatanes, i središnje područje na rubu tropske kišne šume, između njega i prema i planini Chama (Sierra de Chama).

Ixil populacija iznosi oko 80.000 u općinama Nebaj, Cotzal i Chajul, gdje se govore tri varijante ixilskog jezika, koji se ponekad smatraju za dijalekte istog, ali danas su priznati kao 3 različita jezika, to su chajul ixil u departmanu Quiché, 18.000 (1998 SIL); nebay ixil, 35.000 (1991 SIL), također u departmanu Quiché; i san juan cotzal ixil, 16.000 (1998 SIL).

Ixili su uzgajivači kukuruza koji se služe tehnikom posijeci-i-spali, (jedna žetva godišnje), a uz to uzgaja se i grah, kava, jabuka, krumpir i guisquil (čajot, meksički krastavac, Sechium edule), vrsta povrća porodice Cucurbitaceae, kojeg su Asteci nazivali chayolt, nalik avokadu, a okusa po krumpiru[1]

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Colby, Benjamin, and Pierre L. Van den Berghe (1969). Ixil Country: A Plural Society in Highland Guatemala. Berkeley and Los Angeles: University of California Press.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Ixil
  • Ixili iz Nebaja
    Ixili iz Nebaja