Josip Jović (redarstvenik)

Josip Jović (Aržano kod Imotskog, 21. studenoga 1969. – Plitvička jezera, 31. ožujka 1991.), bojnik Hrvatske vojske (posmrtno), prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu.

Životopis

Rođen je u siromašnoj obitelji, a pored njega pokojni otac Filip i majka Marija skrbili su o sinu Tomislavu, te kćerima Franki, Mirni i Aniti. Školu je završio u rodnom mjestu, a 5. kolovoza 1990. godine dragovoljno odlazi u Zagreb, gdje je postao djelatnik aktivnog sastava Ministarstva unutarnjih poslova. Osim brojnih poslova osiguranja, prije pogibije odlazi i na terene u Pakrac i Petrinju.

Krvavi Uskrs na Plitvicama

Podrobniji članak o temi: Krvavi Uskrs

Na područje Mukinja 28. ožujka 1991. g. stigla je skupina milicajaca Milana Martića iz Knina s ciljem onemogućavanja prosvjeda djelatnika poduzeća "Plitvice" protiv pripajanja tog područja tzv. SAO Krajini. Na koranskom mostu bile su istaknuta zastave SAO krajine i Jugoslavije, a odbor srpske demokratske stranke u Titovoj Korenici 29. ožujka 1991. godine donio je odluku o promjeni strukture zaposlenih u Nacionalnom parku Plitvička jezera i time su čuvarsku službu preuzeli ljudi iz Knina.

Predstavnici mjesnih zajednica slunjske općine sastankom u Drežnik Gradu zaključili su da hrvatska Vlada ne poduzima ništa protiv nelegalne pretvorbe poduzeća "Plitvice" i tražena je akcija legitimnih organa Republike Hrvatske.

Policijske uprave Karlovac i Gospić su 31. ožujka 1991. godine u ranim jutarnjim satima uputile dio svojih snaga na Plitvička jezera sa svrhom uspostavljanja javnog reda i mira na tom području, na kojem su naišle na veliki broj barikada s kojih su srpski teroristi otvarali vatru na sva vozila koja su se tamo zatekla.

Josipa Jovića pogodio je rafal kod zgrade pošte, pancirka je bila probijena i brzo je prenesen do vozila hitne pomoći, ali je preminuo na putu do helikoptera.

Pokopan je uz sve vojne počasti, na mjesnom groblju u Aržanu. Na Uskrs 1994. godine u Aržanu otkriven mu je spomenik. Na obiteljskoj kući Josipa Jovića u Aržanu 19. kolovoza 2007. UBIUDR Podravka, otkrila je spomen-ploču, a 17. prosinca 2011. također u Aržanu UBIUDR Podravka u suradnji s drugima Udrugama proizašlim iz Domovinskoga rata postumno mu je dodijelila i priznanje Junak hrvatskog Domovinskoga rata.^[1]

Josip Jović posmrtno je promaknut u čin bojnika. Odlikovan je sljedećim odlikovanjima:

• Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom,
• Spomenicom Domovinskog rata,
• Spomen značkom I. gardijske brigade "Tigrovi";
• Spomenicom I. poginulog redarstvenika Ministarstva unutarnjih poslova u Domovinskom ratu.

Povezani članci

• Krvavi Uskrs

Izvori

1. Udruga hrvatskih branitelja liječenih od posttraumatskog stresnog poremećaja Šibensko-kninske županije "Tvrđava-Knin", Arhiva vijesti,^{[neaktivna poveznica]} pristupljeno 27. ožujka 2017.

 

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatski vojnik (http://www.hrvatski-vojnik.hr). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatski vojnik.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

Vanjske poveznice

• Dinko Čutura: Josip Jović - pali hrvatski vitez  Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. ožujka 2014. (Wayback Machine), Hrvatski vojnik, broj 236, travanj 2009.
• Vesna Pintarić: Uskrs na Plitvicama 1991. - Pamtimo svoju povijest..., Hrvatski vojnik, broj 28, travanj 2005.
• Mladen Pavković: Preminula Marija Jović, majka Josipa Jovića, prve žrtve Domovinskog rata!, Maxportal, 20. studenoga 2015.
• am: Tužna vijest: Preminula majka prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića – Marija Jović, narod.hr, 20. studenoga 2015.