Kanfanar | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Istarska |
Načelnik | Sandro Jurman |
Naselja | 20 općinskih naselja |
Površina | 59,9 km2 [1] |
Površina središta | 6 km2 |
Koordinate | 45°07′N 13°50′E / 45.12°N 13.83°E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 1498 [2] |
– gustoća | 25 st./km2 |
Urbano | 485 |
– gustoća | 81 st./km2 |
Odredišna pošta | 52341 Žminj [3] |
Stranica | kanfanar |
Kanfanar na zemljovidu Hrvatske |
Kanfanar (tal. Canfanaro) je općina u Jadranskoj Hrvatskoj. Nalazi se u Istarskoj županiji.
Kanfanar se sastoji od 22 naselja (stanje 2006.), to su: Barat, Brajkovići, Bubani, Burići, Červari, Draguzeti, Dubravci, Jural, Kanfanar, Korenići, Kurili, Ladići, Marići, Maružini, Matohanci, Mrgani, Okreti, Pilkovići, Putini, Sošići, Šorići, Žuntići.
Kanfanar je naselje i općinsko središte u Istarskoj županiji. Status općine dobio je 1993., a prije toga administrativno je pripadala Rovinju. Općina obuhvaća naselja Burići, Marići i Maružini. Kao općina obuhvaća dio Prekodrage s naseljima Korenići, Ladići, Dubravci, Barat, Draguzeti, Červari, Mrgani i Jural i do Limskog kanala s naseljima Okreti, Pilkovići, Kurili, Brajkovići, Matuhanci, Sošići, Bubani, Žuntići, Šorići i Putini. Postao je veliko raskrižje cesta odkada je 1999. godine izgrađen Istarski ipsilon, a prije je bio i željezničko čvorište (od 1874. – 1966. kada je ukinuta pruga Kanfanar - Rovinj). Nalazi se na nadmorskoj visini od 284 m. Prostire se na površini od 60 kvadratnih kilometara. Graniči s općinama, odnosno gradovima: Rovinj, Bale, Svetvinčenat, Žminj, Sveti Lovreč, Vrsar i Tinjan, dok preko Limskog kanala ima izlaz na Jadransko more.
Klima je blago mediteranska s 2300 sunčanih sati godišnje. Maksimalne temperature u srpnju i kolovizu dostignu i 35°C. Minimalne temperature registrirane u veljači su oko 10°C.
Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Kanfanar imala je 1.457 stanovnika, raspoređenih u 20 naselja:
broj stanovnika | 1810 | 1842 | 1992 | 2207 | 2557 | 2958 | 2970 | 3014 | 2595 | 2483 | 2269 | 1943 | 1713 | 1574 | 1457 | 1543 | 1498 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
broj stanovnika | 807 | 821 | 526 | 567 | 721 | 766 | 1279 | 1286 | 563 | 549 | 589 | 528 | 500 | 535 | 473 | 507 | 485 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Dosadašnji načelnici općine:
Područje je bilo naseljeno u prapovijesti, u rimsko doba i u srednjem vijeku. Toponim se spominje 1096. u ispravi akvilejskog patriarha. Posebno je poznat susjedni Dvigrad, danas ruševina, koji je bio u 17. stoljeću napušten zbog kuge. Stanovništvo se preselilo u Kanfanar i druga sela. 1714. se je i kaptol dvigradske crkve preselio u Kanfanar.
Kanfanar je gospodarsko ojačao izgradnjom željeznice Divača - Pula s odvojkom Kanfanar - Rovinj 1876. Nakon ukinuća pruge za Rovinj, 1966. vezao se za cestovni promet, kada je bila modernizirana cesta u Rovinju. osobito dobiva na značenju izgradnjom Istarskog ipsilona 1999., jer je u blizini veliko raskrižje i spoj zapadnog i istočnog kraka autoceste. U 2005. i2006. tu se gradi Tvornica duhana, koja se seli ovamo iz Rovinja.
Područje je poznato po velikom kamenolomu, koji tu djeluje još iz doba gradnje željeznice. Spada u kategoriju tvrdih vapnenaca i najpoznatiji je arhitektonsko-građevinski kamen iz Istre.
Nacionalsocijalisti su, temeljem namještenoga sudskoga postupka, na glavnom kanfanarskom trgu 9. veljače 1944. objesili tadašnjega župnika Marka Zelka, po kojemu taj trg danas nosi ime.[4]
Tradicionalna manifestacija Jakovlja.
|